Njih trojicu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti za aferu tešku 10 miliona KM, a koja se tiče uvoza respiratora iz Kine.

Sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje kojim se ukidaju mjere zabrane osumnjičenima u aferi “Respiratori” Fadilu Novaliću, Fikretu Hodžiću i Fahrudinu Solaku.

Ova informacija potvrđena je iz advokatskih timova osumnjičenih, piše “Dnevni avaz”.

Podsjećamo, njima su ranije bile određene mjere zabrane sastajanja i komuniciranja sa svjedocima i suosumnjičenima.

Prema dosadašnjim rezultatima istrage oni se terete za aferu tešku 10 miliona KM, a koja se tiče uvoza respiratora iz Kine.

Osim što je pandemija koronavirusa uskratila posjete domovini, tako je uskratila i višemilionsko punjenje blagajne Bosne i Hercegovine iseljeničkim novcem.

Zbog pandemije koronavirusa, i bosanskohercegovačko iseljeništvo se, ovoga ljeta, teško odlučuje za posjetu domovini. Osim dijaspore, tako izravno trpi i proračun Bosne i Hercegovine, piše Deutsche Welle.

„Ovog ljeta, nažalost neću u Bosnu i Hercegovinu. Trenutna uputstva vlade, a i bolnica su da se ne ide u rizične zemlje, u koje trenutno spada Bosna i Hercegovina. Zbog toga, svako putovanje predstavlja rizik koji je zaista nepotreban, što za mene, što za moju porodicu i prijatelje“, priča Merima Sofić, doktorica medicine iz malog mjesta u njemačkoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

„U trenutnoj situaciji, u kojoj se nalazimo, treba poštovati sve smjernice, jer samo se tako cjelokupna situacija može popraviti. Ja se nadam da će se sve vratiti u neko normalno stanje, bar krajem godine. Bilo bi lijepo pojesti ćevape i popiti kahvu na čaršiji, ali…”, dodaje dr. Sofić.

Dr. Merima Sofić je samo jedna od čak oko 95% Bosanaca i Hercegovaca, koji prema više procjena, ovoga ljeta, neće posjetiti domovinu. To se posebno odnosi na bosanskohercegovačke iseljenike u prekooceanskim zemljama.

Osim što je pandemija koronavirusa uskratila posjete domovini, tako je uskratila i višemilionsko punjenje blagajne Bosne i Hercegovine iseljeničkim novcem.

Bosanci i Hercegovci, kao dr. Sofić, osim što vole „pojesti ćevape i popiti kahvu na čaršiji“, godinama tradicionalno podržavaju i jačaju lokalni turizam. Uz to, u domovini rade različite estetske i dentalne zahvate, znatno jeftinije od onih u njihovim useljeničkim državama.

Samo za desetine hiljada kartica i dopuna mobilnih telefona tokom ljeta, Bosni i Hercegovini njena dijaspora ostavi više miliona eura. Toga ove godine gotovo da i nema.

Vjerno iseljeništvo kao garant višem standardu domovine

„Bosanskohercegovačka dijaspora tradicionalno doprinosi ekonomiji Bosne i Hercegovines preko 10% bruto-domaće proizvodnje godišnje. Taj proces se odvija putem zvaničnih doznaka, nezvanične finansijske podrške, te raznovrsne potrošnje, koja se dešava najviše tokom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman naših građana, koji žive i rade izvan Bosne i Hercegovine, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje a samim tim i viši životni standard od onoga kojeg sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima, koje se odvijaju unutar zemlje”, objašnjava prof. dr. sc. Adnan Efendić, stručnjak za ekonomiju dijaspore i migracija, šef Katedre za ekonomsku teoriju i politiku Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

„Vrlo je nezahvalno raditi projekcije nakon nekoliko mjeseci i slabe dostupnosti podataka, ali u optimističnom scenariju – doznake iz inostranstva možda ostanu na istoj ili se čak popnu na višu razinu. Potrošnja, međutim, koja se odvijala u ljetnom razdoblju u sektorima turizma, trgovine, raznovrsnih usluga i mnogih drugih vezanih sektora, očigledno je zabilježila jedan strukturni pad. Lančani efekti su mnogo veći od pukog smanjenja potrošnje dijaspore, jer se gubi čitav lanac učinaka, koji nastaju od ovog novca, prijeko potrebnog u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina”, dodaje redovni univerzitetski profesor Efendić.

Avioni smanjeno i neredovno lete, ali banke ipak uredno rade

Pandemiju koronavirusa i ekonomski faktor prati za čak oko 80% smanjen broj letova ka Međunarodnom aerodromu Sarajevo, najvećoj bosanskohercegovačkoj luci u svijet, ali i stroge epidemiološke mjere, posebno na graničnim prijelazima. To svakako otežava ulazak u Bosnu i Hercegovinu njenim iseljenicima. Ipak, prof. dr. sc. Efendić je optimističan, jer iako avioni još smanjeno i neredovno lete – banke sve vrijeme ipak uredno rade.

„Bosanskohercegovačka dijaspora je posvećena svojoj domovini. Emocionalno je vezana za nju i u težim periodima je bila uz svoju zemlju. Stoga, nije isključena mogućnost da ćemo svjedočiti jednom pojačanom angažmanu naših građana kroz više doznaka, pojačanim investicionim aktivnostima i drugim angažmanima, koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da kroz ovo razdoblje prođe s manjom ekonomskom štetom“, pojašnjava prof. dr. sc. Adnan Efendić.

Dok se bosanskohercegovačko iseljeništvo procjenjuje na gotovo dva miliona, njihova izravna i neizravna ulaganja u domovinu su procijenjena na čak oko milijardu eura godišnje.

Uvijek je dobro imati na umu to da Balkanci još više vole gotovinu, načelom „iz ruke u ruku”, već bankarsku administraciju i birokraciju. Stoga, znatan dio dijasporskih sredstava još ostaje službeno nezabilježen.

A iako je bilo više inicijativa, tokom više vlada, još nikada nije realiziran prijedlog utemeljenja ministarstva iseljeništva na državnoj razini Bosne i Hercegovine.

S ciljem smanjivanja rizika od COVID-19, kao i zaštite ličnog zdravlja, za vrijeme okupljanja, potrebno je obavezno pridržavanje preporuka donijetih od strane zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera).

Iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva podsjećaju da je naredbom koja je na snazi od 25. jula dozvoljeno okupljanje ljudi na određenom prostoru pod određenim uvjetima.

Ovom naredbom je precizirano:

– ne više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru

– ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru

Sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju se odvijati u prostoru koji omogućuje obaveznu fizičku distancu od najmanje 2 metra između osoba (osim članova istog domaćinstva).

S ciljem smanjivanja rizika od COVID-19, kao i zaštite ličnog zdravlja, za vrijeme okupljanja, potrebno je obavezno pridržavanje preporuka donijetih od strane zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera).

Za provođenje mjera na skupovima odgovorni su organizatori okupljanja. Organizator je dužan izvršiti prijavljivanje održavanja skupa u skladu s propisima o javnom okupljanju, kao i kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva.

– Stvorila se pogrešna percepcija da su za sve nadležni krizni štabovi ministarstava zdravstva. To nije tačno. Krizni štabovi koordiniraju mjere unutar zdravstvenog sektora i donose naredbe, ali sve institucije i dalje trebaju raditi svoj posao, a to je provedba mjera na terenu – kazao je ministar Mandić

Ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić izrazio je sućut zbog smrti kolege Salka Bukvarevića, koji je preminuo prošle sedmice, navodeći kako je i taj slučaj pokazao da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu izazvanom pandemijom koronavirusa.

On u intervjuu za Večernji list BiH poziva građane na pridržavanje mjera kako bi cijeli sistem uspio odgovoriti ovome najvećem zdravstvenom iskušenju u modernoj istoriji.

Poštovani ministre, kada ćemo pobijediti epidemiju koronavirusa?

– Iz vašeg pitanja može se prepoznati percepcija velikog broj ljudi koji očekuju, vjeruju, nadaju se kako će netko u jednom trenutku reći “gotovo je” ili “bit će gotovo tad i tad”. Ali, istina je drukčija. Virus je tu i još dugo će biti tu i svi ljudi moraju prihvatiti da sada živimo u uvjetima stalne prijetnje i da moramo prihvatiti “novu normalnost” o kojoj se stalno govori. Ali, to ne znači prihvatiti da je virus tu i da se ne možemo nikako zaštititi, nego prihvatiti nove norme i pravila ponašanja. Samo tako možemo zaštititi i sebe i druge, prihvaćajući nova pravila ponašanja koja podrazumijevaju da smo individualno na stalnom oprezu. Držanje distance, nošenje maski, izbjegavanje većeg okupljanja ljudi, često i temeljito pranje ruku… Svako od nas mora svaki dan i u svakoj situaciji procjenjivati rizik od infekcije i sukladno tome ponašati se i donositi osobne odluke. Da rezimiram, ovo će trajati još dugo i pred nama je vrijeme neizvjesnosti u kojem se moramo osobno pridržavati mjera i preporuka kako bismo zaštitili sebe i druge. Dogodio se nagli skok broja zaraženih nakon popuštanja mjera.

Postoji li opasnost od povratka staroga režima strogih mjera zabrana?

– Prvo, prijeti nam vrlo loš scenarij. Broj oboljelih i umrlih raste. U julu imamo registriranih više od 4000 oboljelih i 100 smrtnih ishoda. Samo u posljednjoj sedmici više od 30 smrtnih slučajeva. Situacija je veoma ozbiljna i apelujem na to da svi to prihvatimo i da se zajednički borimo tako što ćemo maksimalno poštovati propisane mjere i preporuke. Nijedna mjera nije isključena u predstojećem razdoblju. No, želim istaknuti da strogi “lockdown” nije jedina mjera. Sve ovo vrijeme postoji niz vrlo jasnih mjera i preporuka koje su donesene navrijeme. Koliko se one provode na terenu, drugo je pitanje. Kako od pojedinaca tako i nadležnih inspekcija i ministarstava unutarnjih poslova, ali i vlada i drugih tijela na svim nivoima vlasti. Stvorila se pogrešna percepcija da su za sve nadležni krizni štabovi ministarstava zdravstva. To nije tačno. Krizni štabovi koordiniraju mjere unutar zdravstvenog sektora i donose naredbe, ali sve institucije i dalje trebaju raditi svoj posao, a to je provedba mjera na terenu. Moraju svi raditi svoj posao, preuzeti svoj dio odgovornosti, ali i inicijativu, te dati maksimalan doprinos, a ne kriti se iza kriznih stožera ministarstava zdravstva. Ova kriza nadilazi zdravstvo, potreban je zajednički pristup i angažman svih tijela vlasti.

Kako komentirate odnos susjednih zemalja prema BiH u pogledu karantene zbog sprječavanja širenja zaraze koronavirusom?

– Svaka država donosi mjere za koje smatra da su nužne u cilju zaštite svog stanovništva. Trenutno je situacija kod nas jako teška, imamo stalni porast broja oboljelih i umrlih. I tu se moram vratiti na poruku koju stalno ponavljamo: o nama svima ovisi kakva će situacija biti u našoj zemlji, a potom i kako će se drugi prema nama odnositi. Ovo je zajednička borba svih nas, i građana, i zdravstva i sistema općenito. Svi želimo da i epidemiološka situacija bude povoljnija i da ekonomija prodiše te da živimo koliko je moguće normalnije. Ali, u tome smo zajedno i zajedno moramo djelovati. Pridržavanje propisanih mjera i preporuka kada se radi o svakom pojedincu dio je rješenja, a ne problema.

Ima se dojam kako je značajno manje drugih bolesti eskaliralo, a neki tvrde da je to povezano s povećanom higijenom?!

– Ne bih davao paušalne ocjene, nego isključivo na temelju službenih i naučnih podataka. Činjenica je da je situacija što se tiče širenja koronavirusa izrazito nepovoljna.

Jeste li zadovoljni kako je zdravstveni sistem odgovorio na ovaj epidemijski izazov?

– Mislim da zdravstveni sistem daje i više od 100% svojih kapaciteta i na prvoj crti je sve vrijeme. U prvom udaru, koji je doveo do sloma zdravstvenih sistema u mnogo razvijenijim i bogatijim zemljama od naše, mi smo po rezultatima bili među najboljima u Evropi. Sada, nažalost, po broju oboljelih na suprotnoj smo strani. Naravno, to ima veze i s popuštanjem strogog “lockdowna”, koji iz niza razloga nije dugoročno rješenje i od kojeg je većina zemalja odustala, ali i činjenice da smo na globalnoj nivpu u velikoj borbi s pandemijom virusa koji je nepredvidiv i koji se jako lako prenosi. Ovo je najveća zdravstvena kriza, ali i općenito, globalna kriza u modernoj povijesti čovječanstva. I ona utiče na sve nas na više načina. Zdravstveni radnici, kako epidemiolozi na terenu tako i zdravstveni profesionalci koji izravno rade s COVID-19 pacijentima, daju sve od sebe, ali im je potrebna pomoć svih nas.

Je li u stanju naše zdravstvo izdržati eventualno novi val najesen?

– Ako se nastave trenutni trendovi, postoji realna prijetnja da će situacija nadići kapacitete našeg zdravstvenog sistema. Bolnički kapaciteti se pune, zdravstveni djelatnici su jako umorni i iscrpljeni i situacija je vrlo ozbiljna. Vidjeli smo da su i jači i bogatiji sistemi od našeg pucali pod velikim priljevom pacijenata. Mi nismo imuni na takav crni scenarij. Ponavljam i ponovit ću sto puta, samo zajedno, maksimalno se pridržavajući mjera i preporuka, možemo smanjiti broj zaraženih. Ovo je duga borba i još dugo će trajati s valovima infekcije kroz koje ćemo prolaziti. Mi nismo ni u jednom trenutku, čak i kad smo imali gotovo savršenu situaciju, govorili da smo pobijedili jer smo svjesni da se virus ne može tako pobijediti. Mi smo pozivali i pozivamo na oprez. Mi i sad pozivamo na pridržavanje mjera, koje može biti i jest učinkovito, ali ako se svi toga pridržavamo. Svako od nas mora donositi osobne odluke koje su usmjerene na zaštitu vlastitog, ali i zdravlja drugih.

Kazali ste da se čeka na otkrivanje cjepiva. Može li se sada dati konačan odgovor protivnicima cijepljenja, nakon eskalacije pandemije koronavirusa, koliko je taj proces važan?

– Ova pandemija cijeli je svijet promijenila. Evo, već cijelu ovu godinu ljudima se promijenio život i još ne znamo koliko će još dugo sve ovo trajati. A uzrok potpune promjene naših života je zarazna bolest za koju nemamo cjepivo. Neke druge zarazne bolesti u prošlosti su na sličan način uticale na život svih ljudi, ali su iskorijenjene ili stavljene pod kontrolu uvođenjem učinkovitog i sigurnog cjepiva. Pa razmislimo kroz što svijet trenutno prolazi zbog zarazne bolesti za koju još nemamo cjepivo. Potpuna promjena načina života, imali smo razdoblja zaključavanja u kuće, uvodili karantene na koje je čovječanstvo i zaboravilo. A zaboravilo je upravo zbog cjepiva. Nadam se da ćemo i za ovaj virus dobiti učinkovito i sigurno cjepivo, jer je to najbolje i jedino dugoročno rješenje, rekao je ministar Mandić.

U izolatoriju KCUS-a na Podhrastovima na bolničkom liječenju je 75 bolesnika, njih deset je smješteno u intenzivnu njegu.

U posljednja 24 sata na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirana su 483 uzorka na prisustvo koronavirusa, a pozitivnih je bilo 128.

Kako je potvrđeno iz KCUS-a najveći broj ponovo je u Kantonu Sarajevo, 86 pozitivnih.

U Goraždu je 14, Ustikolini četiri, Travniku sedam, Visokom devet, Žepču tri, Kakanj dva te po jedan slučaj u Kiseljaku, Vitezu i Brezi.

U izolatoriju KCUS-a na Podhrastovima na bolničkom liječenju je 75 bolesnika, njih deset je smješteno u intenzivnu njegu.

104 krivične prijave

U protekla dva mjeseca (juni i juli ove godine) nadležne organizacione jedinice Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo zaprimile su 2.065 rješenja o izolaciji koja su izdata od Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo ili nadležnih inspekcijskih organa.

– U navedenom periodu od strane policijskih službenika Uprave policije MUP-a KS kontrolisano je više od 3.500 osoba na području Kantona Sarajevo kojom prilikom je ukupno izvršeno više od 12.000 kontrola, te su u 274 kontrole utvrđena kršenja mjera o izolaciji počinjena od strane 124 osobe.

Policijski službenici Uprave policije su o kršenju mjera izolacije od strane ovih 124 osobe upoznali dežurne tužioce Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, te je za 104 osobe utvrđen osnov sumnje da su počinile krivično djelo iz člana 226 KZ FBIH, nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije.

U toku su aktivnosti na dokumentovanju krivičnih djela, te će po njihovom okončanju, nadležnom tužilaštvu protiv pomenute 104 osobe biti dostavljeni Izvještaji o počinjenim krivičnim djelima iz pomenutog člana 226 KZ FBIH – kazao je portparol MUP-a KS Mirza Hadžiabdić.