U trenutku kada rast cijena goriva ponovo stvara značajne inflatorne pritiske u Bosni i Hercegovini, ekonomski stručnjak Igor Gavran predlaže nekoliko mjera kako bi vlasti mogle reagovati. Osim privremene suspenzije akciza i ograničenja marži, Gavran ističe mogućnost ponovnog pokretanja Rafinerije nafte Brod kao radikalnijeg rješenja.
Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, koja od 2018. godine ne prerađuje sirovu naftu, mogla bi biti ključna u borbi protiv rastućih cijena goriva. Gavran smatra da bi njeno ponovno pokretanje bilo učinkovitije od drugih dostupnih mjera. U razgovoru za BiznisInfo.ba, istakao je da bi vlasti trebale razmisliti o smanjenju akciza na gorivo, dodajući da su takve mjere već primijenjene u nekim zemljama.
Pokrenuti Rafineriju, čak i prisilno
Gavran dalje navodi da ne vidi prepreku za ponovno pokretanje Rafinerije, te da je obustava njenog rada “apsolutno neopravdana”. Prema njegovim riječima, ukoliko situacija zahtijeva, vlasti bi mogle provesti mjere koje bi uključivale i prisilno pokretanje rafinerije. Kritičan je prema vlasniku Rafinerije, ističući da nije ispunio uslove iz procesa privatizacije, te sugerira mogućnost preuzimanja kontrole nad kompanijom.
On dodaje da bi privremeno stavljanje pod kontrolu ili uslovljavanje vlasnika da pokrene preradu moglo donijeti bolje rezultate nego trenutni model uvoza gotovih naftnih derivata, koji uključuje visoke marže.
Rafinerija ne prerađuje naftu od 2018.
Trenutno stanje Rafinerije Brod, koja nekada predstavljala značajan industrijski kompleks, ukazuje na ozbiljnu krizu. Nakon havarije u oktobru 2018. godine, rafinerija je prestala s preradom nafte i sve do danas nije u mogućnosti da pokrene proizvodnju. U finansijskim izvještajima se navodi da kompanija trenutno posluje na temelju poslovanja s plinom, uz podršku matične kompanije.
Većinski vlasnik Rafinerije je ruski NeftegazInKor, koji posjeduje 80 posto akcija i spada u grupaciju ruskog Zarubezhnefta.
Gubitak od 80 miliona KM za godinu
Finansijski pokazatelji Rafinerije trenutno su zabrinjavajući. Prema podacima Banjalučke berze, kompanija je u 2025. godini ostvarila 49,47 miliona KM prihoda od prodaje, ali je istovremeno završila sa neto gubitkom od čak 80,43 miliona KM. Negativna EBITDA iznosila je 36,57 miliona KM, dok su rashodi kamata dostigli gotovo 25,9 miliona KM.
U revidiranom finansijskom izvještaju naglašava se materijalna neizvjesnost u vezi s nastavkom poslovanja. U pismu podrške, ruski Zarubezhneft je osigurao finansijsku pomoć za narednih 12 mjeseci, naglašavajući da ne planira likvidaciju Rafinerije.
Gavran: Aktivirati i zalihe
Pored povratka proizvodnje u Rafineriji, Gavran navodi da bi država trebala aktivnije koristiti kapacitete za skladištenje nafte i naftnih derivata. Njegov prijedlog otvara pitanje ponovnog uspostavljanja vlastite prerade nafte u Bosni i Hercegovini, što bi smanjilo zavisnost od uvoza gotovih naftnih derivata.
Ove izjave i prijedlozi dolaze u trenutku kada je ponovo aktuelna tema rasta cijena goriva, što zahtijeva hitnu akciju vlasti.