Stručnjaci upozoravaju da BiH trenutno nema dovoljno usklađen pravni okvir za takvu zabranu, dok istovremeno naglašavaju da bi potpuna zabrana mogla imati neželjene posljedice i djecu usmjeriti ka manje kontrolisanim digitalnim platformama.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet smatra da bi provođenje zabrane korištenja društvenih mreža za mlađe od 15 godina u Bosni i Hercegovini bilo izuzetno zahtjevno.
Kako ističe, država prvo mora uspostaviti kvalitetan pravni i institucionalni okvir, jer postojeći zakoni nisu međusobno usklađeni.
– U BiH postoje četiri krivična zakona na državnom, entitetskim i nivou Brčko distrikta, koji nisu harmonizovani ni međusobno ni sa međunarodnim konvencijama koje je BiH ratifikovala – kaže Pejdah za Detektor.ba.
Dodaje da je prije bilo kakvih zabrana neophodna sveobuhvatna reforma zakonodavstva koja bi jasnije regulisala digitalno nasilje, grooming, elektronsko uhođenje i seksualno iznuđivanje putem interneta.
Fokus na obrazovanju, a ne samo na zabranama
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Rejhana Dervišević smatra da BiH najprije treba uskladiti zakonodavstvo s evropskim standardima u oblasti digitalnih usluga i zaštite podataka.
Prema njenim riječima, provođenje eventualne zabrane zahtijevalo bi koordinaciju policije, pravosuđa i drugih nadležnih institucija.
Ipak, naglašava da najveći fokus treba biti na obrazovanju djece i razvijanju digitalne pismenosti.
– Sama zabrana nije jedino rješenje jer djeca vrlo brzo pronalaze načine da zaobiđu starosne barijere lažiranjem podataka o godinama – upozorava Dervišević.
Ona smatra da je rano razvijanje kritičkog razmišljanja ključ za sigurnije korištenje interneta.
Zabrana može imati i kontraefekat
Pejdah navodi da među stručnjacima postoje dva različita pristupa ovom pitanju.
Jedni smatraju da bi zabrana smanjila izloženost djece nasilju na internetu, manipulativnim algoritmima i kontaktima s nepoznatim osobama.
S druge strane, mnogi upozoravaju da zabrana sama po sebi neće riješiti problem.
– Djeca su veoma prilagodljiva i brzo pronalaze alternativne načine komunikacije – kaže Pejdah.
Poseban problem vidi u mogućnosti da djeca pređu na manje poznate i slabije regulisane platforme, gdje policijske agencije nemaju uspostavljene kontakt tačke kao što ih imaju s kompanijom Meta.
To bi, upozorava, moglo dodatno otežati otkrivanje počinilaca krivičnih djela i prikupljanje digitalnih dokaza.
Ključna uloga roditelja
Stručnjaci naglašavaju da odgovornost ne može biti isključivo na državi.
Pejdah smatra da je potrebno više educirati i roditelje, koji često vjeruju da se njihovo dijete neće naći u rizičnoj situaciji na internetu.
Sličnog je mišljenja i Dalibor Tanić iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.
– Razgovor je i dalje najefikasniji način zaštite djece. Roditelji moraju biti primjer, jer je teško zabranjivati korištenje telefona ako ga ni sami ne ispuštaju iz ruku – ističe Tanić.
Podsjeća da je Institut za preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo naložio osnovnim i srednjim školama izradu pravilnika o korištenju mobitela, koji bi trebao biti primijenjen od nove školske godine.
Prema njegovim riječima, mobiteli bi tokom nastave trebali biti zabranjeni, osim kada ih nastavnik koristi kao dio nastavnog procesa.
Psiholozi upozoravaju na dugoročne posljedice
Doktorica psiholoških nauka Senija Tahirović smatra da zabrane mogu dati kratkoročne rezultate, ali ne rješavaju suštinu problema.
Ako djeca tokom perioda zabrane ne razviju samokontrolu i kritičko razmišljanje, nakon ukidanja ograničenja mogu biti još ranjivija.
Zbog toga preporučuje da roditelji od najranijeg uzrasta razgovaraju s djecom o sadržajima koje prate i razvijaju njihove digitalne vještine.
– Djecu moramo pripremati za svijet u kojem će umjetna inteligencija i digitalne tehnologije imati sve veću ulogu – poručuje Tahirović.
Sve više država uvodi ograničenja
Australija je prva država koja je zabranila korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina, a zakon se primjenjuje od decembra 2025. godine.
Njen primjer slijedila je Francuska, koja je u julu usvojila zakon prema kojem djeca mlađa od 15 godina od 1. septembra neće moći otvarati naloge na društvenim mrežama.
Slična ograničenja već postoje ili se pripremaju i u Brazilu, Indoneziji, Maleziji, Turskoj te Ujedinjenim Arapskim Emiratima.