Novi propisi Evropske unije donose stroža pravila za korištenje sadržaja kreiranog pomoću umjetne inteligencije. Cilj ovih mjera je povećanje transparentnosti i zaštita građana od lažnih i manipulativnih sadržaja, naročito takozvanih dipfejkova. Pravila se odnose na profesionalne upotrebe, ali privatni korisnici još uvijek nisu obavezni označavati AI sadržaj na svojim profilima.
Novi propisi donose jasne smjernice za označavanje slika, videozapisa i tekstova koji su stvoreni uz pomoć umjetne inteligencije, posebno kada se koriste u oblastima poput oglašavanja, medija i komercijalnih kampanja. Ova obaveza obuhvata i influensere koji ostvaruju prihod od objavljivanja takvog sadržaja, što ukazuje na značaj transparentnosti u digitalnom prostoru.
Privatni korisnici, međutim, zasad nemaju obavezu označavati AI fotografije ili druge sadržaje na svojim profilima. Ovo može rezultirati različitim pristupima upotrebi AI tehnologija između profesionalnih i ličnih korisnika.
Posebna pažnja na dipfejk sadržaje
Najvažniji fokus novih pravila stavljen je na dipfejk sadržaje, koji uključuju fotografije, snimke i audiozapise sa tako visokim stepenom realističnosti da mogu dovesti do obmane javnosti. Prema smjernicama EU, takvi videozapisi moraju imati vidljivu oznaku od trenutka njihovog prikazivanja, a ta oznaka bi trebala ostati prisutna, ili se redovno ponavljati tokom trajanja sadržaja.
Izmijenjene fotografije trebaju biti označene dodatnim oznakama koje jasno pokazuju da je sadržaj izmijenjen pomoću AI tehnologije. U slučaju podkasta ili drugih audiozapisa generiranih umjetnom inteligencijom, neophodno je na početku sadržaja naglasiti da se radi o vještački stvorenom govoru. Također, tekstovi bi trebali imati oznaku uz naslov ili iznad samog sadržaja.
Visoke kazne za kršenje pravila
Prema informacijama njemačkog lista “Der Spiegel”, odgovornost za primjenu ovih pravila leži i na pružateljima AI usluga, uključujući kompanije koje razvijaju velike jezičke modele i druge AI alate. Od njih se očekuje implementacija mehanizama za prepoznavanje sadržaja generiranog pomoću umjetne inteligencije.
Također, Evropska kancelarija za umjetnu inteligenciju prati sigurnost velikih AI sistema, posebno zbog rizika od zloupotreba i mogućih sajber-napada. Za najteža kršenja propisa propisane su kazne do 35 miliona eura ili do sedam posto ukupnog godišnjeg prihoda kompanije. Za kršenja vezana uz transparentnost i sigurnosne mjere kazne mogu iznositi do 15 miliona eura ili tri posto globalnog prihoda.
Novila će omogućiti prelazni period za postojeće sisteme umjetne inteligencije, dok se nova pravila za nove modele primjenjuju odmah. Ova regulativa predstavlja korak dalje ka sigurnijem i odgovornijem korištenju AI tehnologija u svakodnevnom životu i poslovanju.