Podrška porodicama tako više nije ograničena samo na naknade nakon rođenja djeteta. U različitim kantonima postoje subvencije za vrtiće, pomoć pri plaćanju najamnine, subvencije kamata na stambene kredite, podrška pri kupovini prve nekretnine, pomoć za novorođenčad, besplatni udžbenici i druge mjere.
Istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), objavljeno u julu ove godine, pokazalo je da mladi u BiH i dalje imaju izraženu želju za porodicom, ali da ih od roditeljstva često udaljavaju ekonomske i druge prepreke.
Istraživanje provedeno tokom 2025. godine među 758 ispitanika u dobi od 18 do 39 godina pokazalo je da je finansije kao veoma važan razlog za odgađanje roditeljstva navelo 36 posto ispitanika. Pronalazak odgovarajućeg partnera navelo je 35 posto, zdravstvena pitanja 33 posto, a nedostatak odgovarajućeg stana 24 posto ispitanih.
Kada je riječ o sklapanju braka, 32 posto ispitanika finansijsku nesigurnost vidi kao veliku prepreku, dok je 18 posto navelo stambeno pitanje.
UNFPA u svojoj analizi ukazuje na povezanost životnih odluka. Stabilno zaposlenje olakšava samostalno stanovanje, koje je povezano sa stabilnim partnerstvom, a potom i roditeljstvom. Kada jedna od tih karika nedostaje, naredni koraci se često odgađaju.
Zbog toga finansijski poticaji koji dolaze tek nakon rođenja djeteta imaju ograničen domet ako prethodno nisu riješeni problemi zaposlenja, stanovanja, zdravstvene zaštite i usklađivanja poslovnog i porodičnog života.
Negativan prirodni priraštaj u devet kantona
Demografski podaci dodatno pokazuju razmjere problema. U Federaciji BiH tokom 2025. godine rođeno je 15.387 djece, dok je umrla 20.541 osoba. Prirodni priraštaj bio je negativan za 5.154 stanovnika.
Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u devet od deset kantona. Jedini izuzetak bio je Zapadnohercegovački kanton, gdje je rođeno 919, a umrlo 779 osoba, što predstavlja pozitivan prirodni priraštaj od 140 stanovnika.
Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da broj živorođenih kontinuirano opada. Ukupna stopa fertiliteta u Federaciji BiH 2024. godine iznosila je 1,12 djeteta po ženi, što je znatno manje od približno 2,1 djeteta potrebnih za prostu reprodukciju stanovništva.
Federalne mjere ublažavaju razlike
Dio razlika među kantonima ublažen je federalnim Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom. Na nivou Federacije uređena su dva osnovna prava – dječiji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, dok kantoni mogu uvoditi dodatna prava u skladu sa svojim mogućnostima.
Najniža plata u Federaciji BiH za 2026. godinu utvrđena je na 1.027 KM, pa dječiji dodatak, koji iznosi 19 posto minimalne plate, iznosi oko 195 KM mjesečno.
Pravo na dječiji dodatak, uz određene izuzetke, vezano je za prihodovni cenzus od 40 posto minimalne plate po članu domaćinstva, odnosno oko 411 KM. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navodi da je za ovu namjenu u 2026. godini planirano 228 miliona KM, a da dječiji dodatak prima gotovo 100.000 djece.
Nezaposlena porodilja prema federalnim propisima ostvaruje 55 posto minimalne plate, odnosno oko 565 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci. Istovremeno je treću godinu zaredom planirano 16 miliona KM za jednokratnu pomoć od 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji.
Kantonalne razlike ostaju velike
Naknade zaposlenim porodiljama i brojna dodatna prava, međutim, i dalje su uređeni kantonalnim propisima. Tu nastaju najveće razlike.
Pojedini kantoni razvijaju šire pakete koji obuhvataju podršku porodicama prije i nakon rođenja djeteta, dok su u drugim sredinama mjere uglavnom koncentrirane na period nakon rođenja.
Federacija je u međuvremenu kantonima dodijelila 200 miliona KM pomoći, uz obavezu da najmanje 20 posto sredstava koje svaki kanton dobije bude usmjereno na demografske politike i mjere. Kantoni o utrošku tih sredstava trebaju izvijestiti do kraja 2026. godine. Time je najmanje 40 miliona KM federalnog transfera vezano za demografske mjere.
Kanton Sarajevo: podrška porodici i stanovanju
Kanton Sarajevo podršku porodicama posljednjih godina širi izvan klasičnih novčanih naknada. U budžetu za 2026. zadržan je nivo porodiljskih naknada od 1.261 KM, dok sistem zaštite porodice s djecom, uz federalna prava, uključuje dodatnu pomoć zaposlenim i nezaposlenim porodiljama, pomoć za opremu novorođenčeta i prehranu djeteta.
Poseban dio podrške odnosi se na predškolski odgoj. Za sufinansiranje boravka djece u privatnim vrtićima u školskoj 2026/27. godini osigurano je 17 miliona KM. Subvencija iznosi 235 KM mjesečno za cjelodnevni i 120 KM za poludnevni boravak, uz dodatne pogodnosti za porodice s troje i više djece.
Podrška mladima obuhvata i stambeno pitanje. U septembru je raspisan javni poziv prema kojem mladi bračni i vanbračni parovi od 18 do 35 godina mogu dobiti do 300 KM mjesečno za najamninu tokom 12 mjeseci. Za ovaj program u 2026. godini osigurano je 300.000 KM.
Tuzlanski kanton ulaže u vrtiće i stanovanje
Tuzlanski kanton kombinira finansijsku podršku porodicama, ulaganja u predškolski odgoj i mjere usmjerene prema ekonomskom osamostaljivanju mladih.
Kantonalna pomoć u 2026. godini omogućava da porodiljske naknade za zaposlene čija je osnovna naknada niža od 996 KM dosegnu taj iznos, dok nezaposlene porodilje uz federalnu naknadu dobijaju kantonalni dodatak do istog ukupnog iznosa.
Ove godine uveden je i širi program podrške predškolskom odgoju prema kojem 1.140 djece dobija po 700 KM za troškove boravka u predškolskim ustanovama. Za program je izdvojeno 770.000 KM.
TK istovremeno ulaže u izgradnju i unapređenje vrtića. Za izgradnju javnih predškolskih ustanova u sredinama koje ih nemaju i unapređenje postojećih prvobitno je planirano 900.000 KM, uz dodatna sredstva za opremu i didaktički materijal.
U augustu su ugovoreni kapitalni projekti vrijedni 892.292 KM, od čega je 736.000 KM namijenjeno Kalesiji i Teočaku, sredinama koje nemaju javnu predškolsku ustanovu.
Broj djece obuhvaćene predškolskim sistemom u TK povećan je sa 3.388 u pedagoškoj 2022/23. godini na 4.964 u tekućoj pedagoškoj godini.
Od ukupno 954.000 KM predviđenih za program podrške mladima, 300.000 KM namijenjeno je subvencioniranju kamata na stambene kredite, a 280.000 KM razvoju poduzetništva mladih.
Zeničko-dobojski kanton izdvaja 49 miliona KM
U Zeničko-dobojskom kantonu najveći pojedinačni iznos usmjeren je na porodiljske naknade. Za zaposlene i nezaposlene porodilje u 2026. godini planirano je 49 miliona KM, dok mjesečna naknada iznosi 1.000 KM. Prošle godine ovu naknadu koristilo je oko 4.100 porodilja.
Cjelokupan program Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica ZDK za ovu godinu vrijedan je 79,2 miliona KM.
Na kantonalnu podršku nadovezuju se i mjere gradova i općina. Prema podacima Vlade ZDK za 2025. godinu, u Usori je pomoć iznosila 500 KM za prvo i drugo, a 1.000 KM za treće i svako naredno dijete. Tešanj je izdvajao 500 KM za treće i svako naredno dijete, dok je Grad Zenica isplaćivao 330 KM za drugo i svako naredno dijete.
U Doboj Jugu pomoć je određena prema redoslijedu rođenja – 600 KM za prvo i drugo, 900 KM za treće i 1.100 KM za četvrto i svako naredno dijete.
Srednjobosanski kanton izjednačio naknade
Srednjobosanski kanton ove godine izmijenio je zakon kako zaposlena porodilja ne bi mogla primati manje od nezaposlene.
Ranije je minimalna naknada zaposlenoj porodilji bila vezana za 55 posto najniže plate iz prethodne godine, dok je kod nezaposlene korištena minimalna plata iz tekuće godine. Rast minimalne plate tako je doveo do razlike između dvije kategorije.
Skupština SBK tu je razliku uklonila izmjenama zakona u februaru.
Podrška u ovom kantonu obuhvata i predškolski odgoj. Boravak djece u predškolskim ustanovama subvencionira se u rasponu od 30 do 100 posto troška, zavisno od kategorije porodice. Pravo na subvenciju od 30 posto imaju i djeca iz porodica sa dvoje i više djece.
Za drugo polugodište školske 2025/26. godine SBK je izdvojio i 140.000 KM za sufinansiranje prijevoza učenika osnovnih škola.
Unsko-sanski kanton uvodi stambene mjere
Unsko-sanski kanton zadržava vlastiti model obračuna naknade zaposlenim majkama, zasnovan na 50 posto prosječne plate ostvarene u šest mjeseci prije poroda, uz propisani minimalni prag.
Istovremeno su mjere prema mladima proširene na stambeno pitanje. U augustu su raspisana dva javna poziva – jedan za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih, a drugi za subvencioniranje dijela zakupnine stana ili kuće. Nakon toga donesene su odluke o oba programa.
Time je podrška proširena i na mlade koji trenutno ne mogu kupiti nekretninu, ali stambeno pitanje rješavaju kroz najam.
HNK refundira troškove prvog stana
Hercegovačko-neretvanski kanton razvio je drugačiji model stambene podrške. Mlade porodice koje prvi put rješavaju stambeno pitanje mogu dobiti refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina, odnosno rente i troškova uređenja građevinskog zemljišta.
Za tu namjenu u 2026. godini osigurano je 750.000 KM.
U prethodne dvije godine pravo je ostvarila 141 mlada porodica, kojoj je isplaćeno ukupno 908.700 KM. Samo u prva dva mjeseca ove godine 16 porodica dobilo je 108.300 KM.
HNK je u ovogodišnjem budžetu planirao četiri miliona KM za naknade majkama u radnom odnosu, 5,215 miliona za nezaposlene majke i 750.000 KM za jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta.
Zapadnohercegovački kanton jedini s pozitivnim priraštajem
Zapadnohercegovački kanton bio je jedini kanton u Federaciji koji je tokom 2025. godine imao pozitivan prirodni priraštaj.
Nezaposlena majka u ZHK u 2026. godini prima 564,85 KM mjesečno tokom 12 mjeseci, dok se za treće i svako naredno dijete isplaćuje 513,50 KM mjesečno.
Kanton izdvaja i sredstva za opremanje novorođene djece, nabavku udžbenika za osnovce i prijevoz učenika. Na kantonalne mjere nadovezuju se programi gradova i općina.
U Širokom Brijegu za svako novorođeno dijete propisano je 500 KM jednokratne pomoći. Ljubuški u 2026. godini subvencionira privatne vrtiće sa 70 KM mjesečno po djetetu jasličke i 60 KM po djetetu predškolske dobi, uz ograničenje cijene koju vrtić može naplatiti roditeljima na 240, odnosno 220 KM.
U Posušju je utvrđena pomoć od 500 KM za treće i 1.000 KM za četvrto i svako naredno novorođeno dijete.
Općina Grude u budžetu ima 817.000 KM za prijevoz učenika, 400.000 KM za Dječiji vrtić Grude te posebna izdvajanja za produženi boravak učenika. Kanton je ove godine osigurao i milion KM za izgradnju novog javnog vrtića u Posušju.
Pozitivan prirodni priraštaj ZHK, međutim, sam po sebi ne pokazuje da je rezultat neke pojedinačne naknade ili programa. Na broj rođenih utiču dobna struktura stanovništva, migracije, zaposlenost, broj žena u fertilnoj dobi i drugi faktori. Za procjenu učinka konkretnih mjera potrebna je dugoročnija analiza.
Posavski kanton pomaže mladim porodicama pri rješavanju stambenog pitanja
Posavski kanton već nekoliko godina ima poseban zakon kojim se pruža pomoć mladim porodicama koje prvi put rješavaju stambeno pitanje.
Za 2026. godinu za stambeno zbrinjavanje mladih porodica i socijalnih kategorija utvrđen je grant od 550.000 KM. Iz tih sredstava finansiraju se postojeće obaveze i novi korisnici, a novi javni poziv objavljen je krajem augusta.
U augustu je povećan i kantonalni doplatak za djecu, sa 70 na 80 KM mjesečno.
Bosansko-podrinjski kanton kroz više prava podržava porodice
Bosansko-podrinjski kanton podršku porodicama ostvaruje kroz više prava iz oblasti zaštite porodice s djecom.
Među pravima koja su redovno isplaćivana i u 2026. godini su pomoć nezaposlenoj majci tokom trudnoće i poroda, pomoć zaposlenoj porodilji, jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta, pomoć za prehranu bebe i majke dojilje te posebna pronatalitetna naknada za treće, četvrto i peto dijete.
Za ova prava je samo u augustu isplaćeno oko 291.000 KM.
Kanton 10 uveo 1.200 KM za svako novorođeno dijete
Kanton 10 ove godine uveo je jednokratnu pomoć od 1.200 KM za svako dijete rođeno u 2026. godini, uz propisane uslove u pogledu državljanstva i prebivališta.
Različiti modeli stambene podrške
Razlike među kantonima posebno su vidljive u načinu na koji pokušavaju pomoći mladima da riješe stambeno pitanje.
Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton imaju programe pomoći pri plaćanju najamnine. Tuzlanski kanton subvencionira kamate na stambene kredite, HNK refundira dio troškova povezanih s kupovinom ili gradnjom prve nekretnine, dok Posavski kanton ima poseban sistem podrške za prvo rješavanje stambenog pitanja.
Različiti modeli odgovaraju različitim situacijama. Subvencija kamate namijenjena je onima koji već mogu dobiti stambeni kredit, povrat poreza dolazi nakon kupovine nekretnine, dok subvencija najamnine može biti dostupna i paru koji nema dovoljno kapitala ili kreditne sposobnosti za kupovinu stana.
Jednokratna pomoć i dugoročne mjere
Slična razlika postoji između jednokratne pomoći nakon rođenja djeteta i mjera koje porodici smanjuju troškove tokom više godina.
Jednokratnih 1.000 KM može pomoći u početnim troškovima nakon rođenja, ali subvencionirani vrtić, produženi boravak, besplatni udžbenici ili mjesečni dodatak imaju duži uticaj na kućni budžet.
Prava porodica zavise od toga jesu li roditelji zaposleni, koliki su prihodi domaćinstva, koliko imaju djece, koriste li javni ili privatni vrtić, jesu li podstanari ili prvi put kupuju nekretninu, ali i od mjesta prebivališta.
Na federalne i kantonalne mjere nadovezuju se programi gradova i općina, od pomoći za novorođenčad i subvencija vrtića do stambenih i drugih poticaja. Zbog toga dvije porodice sa sličnim prihodima i brojem djece mogu ostvarivati različit nivo javne podrške.
Šta se sve smatra pronatalitetnom politikom
Razlike među programima otvaraju i pitanje šta se uopće može smatrati pronatalitetnom politikom.
Naknada za treće dijete direktno je osmišljena s pronatalitetnim ciljem. Besplatni udžbenici, produženi boravak ili subvencija vrtića prvenstveno su obrazovne i socijalne mjere. Povoljnije stanovanje za mlade pripada stambenoj politici, dok programi samozapošljavanja spadaju u ekonomsku politiku.
Za mladu osobu koja razmatra zasnivanje porodice granice između tih oblasti nisu toliko jasne. Trošak stanovanja, sigurnost zaposlenja, cijena vrtića i mogućnost brige o djetetu nakon završetka nastave dio su istog kućnog budžeta i svakodnevne organizacije života.
Upravo zato podrška porodicama obuhvata mnogo širi prostor od same naknade koja se isplaćuje nakon rođenja djeteta.
Demografska slika Federacije BiH ostaje nepovoljna
Podaci UNFPA-e pokazuju da demografski problem nije moguće jednostavno svesti na tvrdnju da mlađe generacije ne žele djecu. Istraživanje među mladima pokazuje da su partnerstvo i porodica i dalje važni, ali da finansijska sigurnost, posao i samostalno stanovanje često prethode odluci o roditeljstvu.
Istovremeno, uprkos sve većem broju programa podrške, demografska slika Federacije BiH ostaje nepovoljna. Tokom 2025. godine bilo je više od 5.000 umrlih nego rođenih.
To samo po sebi ne znači da pojedinačne mjere nemaju efekta, niti se njihov uticaj može pouzdano procijeniti na osnovu podataka iz jedne godine. Pokazuje, međutim, da se demografska politika ne može posmatrati samo kroz visinu jedne naknade ili broj korisnika pojedinačnog programa.
Podrška mladima zavisi i od mjesta prebivališta
U Federaciji BiH postepeno se gradi širi sistem podrške – od federalnog dječijeg dodatka i pomoći za novorođenčad, preko kantonalnih porodiljskih naknada, do subvencija vrtića, stanovanja i školskih programa.
Ipak, taj sistem i dalje nije ujednačen.
Za mlade zato nije važno samo koliku će pomoć dobiti nakon rođenja djeteta. Jednako je važno mogu li prije toga pronaći posao od kojeg mogu živjeti, riješiti stambeno pitanje, a nakon rođenja djeteta dobiti mjesto u vrtiću i dostupnu brigu o djetetu.
Upravo kombinacija tih faktora pokazuje zbog čega se demografska politika sve više posmatra kroz širi paket mjera koje prate mladu osobu od ekonomskog osamostaljivanja do zasnivanja porodice.