Mještani sela Brnjice u opštini Živinice svjedočili o događajima iz prošlosti tokom suđenja za ratne zločine.
Svjedoci su tokom suđenja iznijeli svoje iskaze vezane za događaje iz prošlosti, uključujući prisilno preseljenje stanovništva iz Đulića. Brano Josipović je naveo kako su mještani napustili svoje kuće u Brnjicama nakon što su čuli pucnjavu i spaljivanje doma. Pojasnio je da su uspjeli stići do Zvornika, gdje je formirana Brnjička četa, čiji je komandir bio Radomir Maksimović.
Josipović je također priznao da je čuo o iseljavanju bošnjačkog stanovništva iz Đulića, ali nije mogao potvrditi da je Brnjička četa bila uključena u te događaje. Kako je kazao, njegovo naselje je kasnije primilo izbjeglice iz Kladnja i Banovića. Na pitanje tužiteljice Remzije Smailagić o vremenskom okviru useljenja, svjedok je negirao ranije izjave, ističući da je to trajalo od sedam do deset dana.
Optuženi Dragomir Vasić, koji je, prema izjavama, imao ključnu ulogu tijekom tih događaja, nije mogao biti povezan s pravljenjem spiskova za useljavanje, kako je naveo svjedok. Njegovi suoptuženici uključuju Dragana Spasojevića, Vinka Radovića i Petka Panića, a svi su optuženi za prisilno preseljenje, nečovječno postupanje i zatvaranje civila na području Zvornika.
Drugi svjedok, Rado Radović, spomenuo je da su tadašnji stanovnici Petkovaca formirali straže dok se bošnjačko stanovništvo nije iselilo 1. juna. Iako nije imao mnogo informacija o samom iseljavanju, čuo je da su vođeni neki pregovori. Nije mogao potvrditi da su pripadnici Brnjičke čete sudjelovali u tom procesu, a svoja saznanja bazirao je na razgovorima s rodbinom.
U ispitivanju svjedoka Hirka Jašarević, iznijeta su potresna svjedočenja o odvođenju njezinog 17-godišnjeg sina Nisveta, koji je odvojen s drugim muškarcima u Bijelom Potoku dok su se mještani iseljavali. Opisala je kako su muškarce udarali dok su ulazili u kamion, a ona je bila primorana da se udalji prema mjestu gdje su bile žene.
Suđenje se nastavlja 15. septembra.