U okviru nove uredbe Evropske unije koja se odnosi na migracije, mesta kao što su Bosna i Hercegovina i Srbija mogli bi postati “povratnički centri” za migrante. Ova uredba izazvala je zabrinutost među aktivistima za ljudska prava, koji upozoravaju na moguće kršenje ljudskih prava u ovim centrima.
Evropski parlament i Evropsko vijeće dogovorili su novu “uredbu o vraćanju”, koja omogućava slanje migranata bez prava boravka u treće zemlje. Komentari švedskog poslanika Charlieja Weimersa naglašavaju ovu novu epohu deportacija. U saopštenju se navodi da bi “povratnički centri” mogli poslužiti kao krajnje odredište ili tranzitni centri za povratak u zemlje porekla.
Pomno prateći situaciju, aktivisti za ljudska prava na Zapadnom Balkanu strahuju da bi upravo te zemlje mogle biti domaćini centara, uzimajući u obzir postojeća kršenja prava migranata. Tokom protekle decenije, balkanske zemlje su uz pomoć EU izgradile infrastrukturu za zadržavanje migranata, a Bosna i Hercegovina i Srbija već imaju sporazume sa članicama EU o smeštaju njihovih migranata.
U trenutku kada nova uredba EU o vraćanju još nije stupila na snagu, pregovarači su postigli dogovor već 1. juna ove godine, dok je zvanično usvajanje usledilo 16. juna. Međutim, pre stupanja na snagu, uredbu mora potvrditi Vijeće Evropske unije.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava izrazio je oštru kritiku na račun te uredbe, upozoravajući na opasnost od zaobilaska osnovnih ljudskih prava. Članice EU, poput Nizozemske, Grčke i Austrije, već istražuju mogućnosti vezane za aranžmane sa trećim zemljama, dok za sada nema potvrđenih informacija o tačno kojim zemljama se radi.
Dok se pritisak na vlade Zapadne Evrope povećava, zbog rasta popularnosti krajnje desnih stranaka, one se suočavaju s potrebom da strože kontrolišu migracije i deportuju one koji nemaju pravni osnov za ostanak. Evropska komisija je izjavila da “ne pregovara o bilo kojem takvom sporazumu ili aranžmanu”, ali aktivno prati razgovore među državama članicama.
Pojedini lideri na Zapadnom Balkanu izrazili su protivljenje ideji da njihove zemlje budu domaćini povratničkih centara. Iako je premijer Kosova Albin Kurti pokazao otvorenost, Albanija se oštro protivi toj ideji. Srbija, koja je sklapanjem sporazuma s Mađarskom i Austrijom postigla određene dogovore vezano za deportaciju, mora se suočiti s kritikama s obzirom na vlastite uslove za ljudska prava.
Prema rečima Nikole Kovačevića, srbijanskog advokata koji zastupa izbjeglice, postavljanje povratničkih centara na Zapadnom Balkanu značilo bi slanje ljudi u teške životne uslove, istovremeno testirajući sigurnost tih zemalja kao destinacija za povratak. Kovačević sumnja u mogućnost Srbije da efikasno zaštiti ljudska prava migranata i tražilaca azila.
U vreme kada se očekuje da EU pojača fokus na politike povratka, zemlje Zapadnog Balkana su već uspostavile mrežu centara za zadržavanje, brojeći 40 objekata. Ovi centri su već postavili temelje za buduće “povratničke centre”, čime postaju ključna tačka za dalje odluke o migracijama i azilu unutar regiona.