Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović iznio je prijedlog prema kojem bi najniža plata u Federaciji iznosila 1.500 KM, dok bi zaposleni na pozicijama koje zahtijevaju viši stepen obrazovanja imali veća primanja.
Prema sindikalnom modelu, minimalna plata za radna mjesta koja zahtijevaju osnovnu školu bila bi 1.500 KM, za srednju stručnu spremu 1.700 KM, za višu 1.800 KM, a za visoku stručnu spremu približno 1.900 KM.
Kurtović je u razgovoru za N1 pojasnio da je prijedlog rezultat analiza koje Sindikat provodi već duže vrijeme, a cilj je da se primanja zaposlenih usklade sa sve izraženijim rastom životnih troškova.
Sindikat želi četiri nivoa minimalne plate
Jedan od razloga zbog kojih sindikalisti insistiraju na različitim iznosima jeste iskustvo iz prethodnog povećanja minimalne plate.
Kada je najniža plata povećana sa 660 na 1.000 KM, prema Kurtovićevim riječima, došlo je do situacije u kojoj su radnici sa osnovnom školom dostigli primanja zaposlenih sa srednjom i višom stručnom spremom.
Zbog toga sada predlažu sistem u kojem bi plata bila određena prema zahtjevima konkretnog radnog mjesta, a ne isključivo prema diplomi koju zaposlenik ima.
To znači da radnik koji posjeduje visoku stručnu spremu, ali obavlja poslove za koje je predviđena srednja škola, ne bi automatski imao pravo na minimalnu platu od 1.900 KM.
Kurtović je kao primjer naveo portira zaposlenog u Savezu samostalnih sindikata BiH, koji trenutno prima oko 1.290 KM.
Ukoliko bi predloženi model bio prihvaćen, njegova plata morala bi biti povećana na 1.500 KM, dok bi se istovremeno uskladila primanja zaposlenih na drugim radnim mjestima.
Minimalna plata trebala bi pratiti rast cijena
Sindikalni prijedlog ne odnosi se samo na povećanje najnižih primanja, nego i na način njihovog budućeg određivanja.
Kurtović smatra da bi minimalna plata trebala biti vezana za kretanje potrošačkih cijena, kako zaposleni ne bi tokom cijele godine imali ista primanja uprkos poskupljenjima.
„Nama bi bilo kvalitetno i dobro da se uredbom definiše da, ako jedan mjesec raste potrošačka cijena, raste i minimalna plata. Da minimalna plata prati rast potrošačkih cijena, a ne da bude cijelu godinu ista i da se ne pomjera“, rekao je Kurtović.
Sindikat je ranije zagovarao i model prema kojem bi minimalna plata iznosila najmanje 70 posto prosječne plate u Federaciji BiH.
Kurtović upozorava da rast troškova života dodatno otežava položaj radnika te smatra da povećanje primanja može imati značajnu ulogu u smanjenju odlaska građana iz zemlje.
„Mene čudi nekad kada neki poslodavci kažu: Zašto će se povećati ta minimalna plata? Pa povećajte radniku platu da ostane čovjek u Bosni i Hercegovini, a ne da ide iz Bosne i Hercegovine. Kako neko može da živi sa tih 1.026 KM, a ovakav je rast indeksa potrošačkih cijena“, upitao je.
Poređenje s Hrvatskom i očekivanja od sjednice 17. novembra
Predsjednik Sindikata uporedio je primanja radnika u BiH i Hrvatskoj, gdje je, prema njegovim navodima, minimalna plata određena na 1.130 eura.
Kurtović smatra da ni iznos od 750 eura za minimalnu platu u Bosni i Hercegovini ne bi bio nerealan, posebno imajući u vidu sličnosti cijena u dvije zemlje i činjenicu da su pojedini proizvodi u Evropskoj uniji jeftiniji nego na domaćem tržištu.
Očekuje da će sindikalni prijedlog dobiti podršku na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, zakazanoj za 17. novembar. Na sastanku bi trebali učestvovati predstavnici Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata.
Kurtović je istakao da pitanje minimalne plate mora biti riješeno prije kraja godine, bez obzira na to kada će biti formirana nova vlast.
Prema njegovim riječima, ne bi bilo prihvatljivo da se odluka odgađa do februara ili marta naredne godine, zbog čega očekuje da dogovor bude postignut u predstojećem periodu.
Poslodavci upozoravaju na dodatno opterećenje privrede
Rasprava o povećanju plata odvija se u vrijeme kada domaće kompanije očekuju i značajan rast troškova poslovanja.
Prema ponudama Elektroprivrede BiH, cijene električne energije za kompanije u narednoj godini trebale bi biti veće između 26 i 31 posto, što je izazvalo upozorenja poslodavaca o mogućem pogoršanju konkurentnosti domaće privrede.
Kurtović, međutim, smatra da rast troškova ne može biti razlog za zadržavanje postojećih plata, posebno u situaciji kada poskupljenja direktno utiču na životni standard zaposlenih.
Prema podacima kojima raspolaže Sindikat, oko 30.000 radnika u Federaciji BiH trenutno prima minimalnu platu, dok ostali zaposleni imaju veća primanja.
Kurtović je podsjetio i na ranije smanjenje doprinosa poslodavcima, ističući da je samo dio njih taj prostor iskoristio za povećanje plata zaposlenih.
Sindikat sada očekuje donošenje sistemskog rješenja kojim bi pitanje minimalne plate bilo uređeno zakonom, a ne samo uredbom.
„Mi očekujemo stvarno u narednom periodu kvalitetne, dobre promjene i da se napokon donese Zakon o minimalnoj plati. Da se zakonom riješi to pitanje, a ne podzakonskim aktom, kao što je uredba“, zaključio je Kurtović.