Litar dizela početkom godine koštao je oko 2,3 KM, dok se njegova cijena sada kreće oko 3,7 KM, a na pojedinim benzinskim pumpama i više. To znači da je dizel u međuvremenu poskupio za oko 1,4 KM po litru.
Nešto manji rast zabilježen je kada je riječ o benzinu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, litar benzina 95 početkom godine također je koštao oko 2,3 KM, dok se njegova trenutna cijena kreće između 3,3 i 3,4 KM. Poskupljenje tako iznosi približno jednu do 1,1 KM po litru.
Potrošači traže konkretnije mjere
Predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ iz Mostara Marin Bago kaže da građani nisu zadovoljni odnosom vlasti prema rastu cijena goriva i mjerama koje su do sada preduzete.
„I te kako ima prostora da se djeluje kada su u pitanju akcize. A da se ništa ne mijenja, to je poražavajuće. Postoje i mnoge druge stvari koje treba uraditi. Treba pomoći poljoprivrednicima – vidimo da je bila suša i da će cijene ići u nebo. Potrebno je pomoći i gospodarstvenicima, umirovljenicima, socijalnim kategorijama…“, rekao je Bago za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, građani u kriznim situacijama ostaju bez dovoljno konkretne podrške institucija.
„Tu se postavlja pitanje što će nama država i politika. Jer zaista je teško naći opravdanje postojanja institucija. Svaka država EU je donijela svoje mjere, a BiH nema mjera. Kakav je to odnos vlasti prema narodu? To je poražavajuće i ponižavajuće“, ocijenio je Bago.
Dok se na nivou BiH ne uvode nove mjere koje bi direktno uticale na cijene goriva, entitetske vlasti pokušavaju ograničiti dio troškova kroz kontrolu marži.
Vlada FBiH prošle sedmice produžila je za još 90 dana ograničenje marži na naftne derivate. Maksimalna veleprodajna marža iznosi šest feninga, dok je maloprodajna ograničena na 25 feninga po litru.
Iz Federalnog ministarstva trgovine poručili su da će nastaviti pratiti stanje na tržištu i, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, preduzimati mjere usmjerene na zaštitu potrošača i očuvanje tržišne stabilnosti.
Slična ograničenja postoje i u Republici Srpskoj. Uredbom o određivanju marže prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je na snazi od aprila 2021. godine, maksimalna veleprodajna marža također je šest feninga po litru, dok maloprodajna iznosi 25 feninga.
Pored toga, na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj koje učestvuju u realizaciji mjere omogućeno je umanjenje cijene bezolovnog benzina i dizela za deset feninga po litru.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS naveli su da kontinuirano prate kretanja na tržištu naftnih derivata, ističući ograničenje marži i direktnu podršku pri kupovini goriva kao mjere usmjerene na ublažavanje posljedica rasta cijena.
Prijedlog za promjenu akciza
Jedna od ideja koja bi mogla direktno uticati na cijene goriva jeste uvođenje takozvanih plutajućih akciza. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević predložio je model prema kojem bi se akciza privremeno smanjivala u periodima snažnog rasta cijena energenata, dok bi se nakon stabilizacije tržišta vraćala na redovni nivo.
„Ne trebaju nam obećanja nakon krize. Trebaju nam jasna pravila prije nego što kriza dođe. Manji udar na kućni budžet. Niži troškovi za privredu. Predvidivije cijene“, naveo je Hasičević.
Istovremeno, gorivo predstavlja značajan izvor prihoda kroz različite namete. Na svaki litar goriva obračunava se akciza, čiji iznos zavisi od vrste derivata i kreće se od 0,30 do 0,45 KM po litru.
Vozači uz to plaćaju i dvije putarine. Jedna iznosi 0,15 KM po litru i namijenjena je održavanju puteva, dok druga iznosi 0,25 KM po litru i služi za izgradnju autocesta te rekonstrukciju drugih puteva.
To znači da rast cijena goriva ne povećava samo iznos koji vozači plaćaju na benzinskim pumpama, već istovremeno povećava i ukupno izdvajanje kroz namete koji se obračunavaju na svaki natočeni litar.