Jedan radnik iz Banje Luke ostvario je najveće pojedinačno mjesečno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci ove godine. Prema podacima Poreske uprave RS, za samo jedan mjesec isplaćeno mu je čak 288.412 KM, što je višestruko više od prosječne plate u entitetu. Ekonomisti upozoravaju da ovakvi iznosi otvaraju pitanja načina oporezivanja i isplate zarada.
Prema informacijama Poreske uprave Republike Srpske, riječ je o zaposlenom u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja i posredovanja.
Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u junu iznosila je 1.682 KM, što znači da je ovaj radnik u jednom mjesecu primio iznos jednak približno 171 prosječnoj plati.
I ostala najveća primanja ostvarena u Banjoj Luci
Na drugom mjestu nalazi se također radnik iz Banje Luke zaposlen u oblasti informacionih tehnologija, kojem je isplaćeno 225.168 KM neto.
Treće najveće mjesečno primanje iznosilo je 151.314 KM, a ostvario ga je zaposlenik u djelatnosti ostalih ličnih uslužnih djelatnosti. Na četvrtom mjestu je radnik zaposlen u oblasti iznajmljivanja i davanja u zakup mašina, kojem je isplaćeno 148.734 KM.
Peto najveće prijavljeno mjesečno primanje iznosilo je 122.413 KM, a pripalo je još jednom zaposlenom u djelatnosti novčanog posredovanja.
Svi navedeni iznosi predstavljaju pojedinačna mjesečna neto primanja prijavljena tokom prvih šest mjeseci ove godine.
Ekonomista: Takvi iznosi teško se mogu ostvariti redovnim radom
Ekonomista Milenko Stanić smatra da se ovako visoka primanja teško mogu objasniti redovnim poslovanjem.
Prema njegovim riječima, jedan od mogućih razloga jeste isplata dobiti ili dividendi kroz plate, budući da je porez na dobit znatno niži od ukupnih poreza i doprinosa koji se plaćaju na redovne zarade.
Dodaje da se vjerovatno radi o kombinaciji više faktora, uključujući isplate po osnovu dobiti, ali i poslovne aranžmane koji mogu donositi izuzetno visoke prihode.
Stanić smatra da se ovakvi iznosi mogu pojaviti samo u rijetkim i specifičnim djelatnostima, dok u uobičajenim tržišnim uslovima nisu realni.
Poziv na izmjene poreskog sistema
Govoreći o velikoj razlici između prosječne plate i najvećih prijavljenih primanja, Stanić ističe da bi poreski sistem trebao sadržavati mehanizme koji bi spriječili ovakve anomalije.
Podsjeća da u pojedinim državama postoji progresivno oporezivanje, prema kojem se na veća primanja plaćaju i veće poreske stope, dok se u Republici Srpskoj isti princip oporezivanja primjenjuje i na prosječne i na izuzetno visoke zarade.
Zaključuje da ovako visoke mjesečne isplate teško mogu biti rezultat isključivo rada zaposlenih te smatra da bi nadležne institucije trebale detaljnije analizirati ovakve slučajeve.