Jedan od najznačajnijih nalaza odnosi se na isplatu jednokratne novčane pomoći od po 1.000 KM zaposlenima u institucijama BiH, piše Fokus.ba.
Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, krajem novembra 2025. godine odobrilo sredstva iz tekuće rezerve za ovu namjenu, uz obrazloženje da je cilj zaštita materijalnog položaja zaposlenih zbog kašnjenja u usvajanju državnog budžeta.
Revizori su, međutim, podsjetili da su zaposlenima tokom gotovo cijele godine plaće obračunavane prema osnovici iz 2024. godine od 600 KM, umjesto prema osnovici za 2025. godinu od 631,50 KM, zbog čega su ostvarivali manja primanja.
Posebno su problematizirali činjenicu da je pomoć isplaćena i zaposlenima u pravosudnim institucijama na nivou BiH, čije se plaće obračunavaju prema posebnom zakonu i ne zavise od osnovice koju utvrđuje Vijeće ministara BiH.
Zbog toga su zaključili da prilikom određivanja korisnika jednokratne pomoći nisu dosljedno primijenjeni principi navedeni u obrazloženju odluke o isplati sredstava.
Kabinet u Banjoj Luci i korištenje službenih vozila
Revizori su osporili i praksu zakupa poslovnih prostorija u Banjoj Luci za potrebe kabineta ministra finansija. Ministarstvo za tu namjenu mjesečno izdvaja oko 2.100 KM, a ugovor o zakupu zaključen je na neodređeno vrijeme.
U izvještaju se navodi da važeći propisi ne predviđaju organizacione jedinice niti obavljanje poslova Ministarstva izvan njegovog sjedišta, zbog čega pravni osnov za rad kabineta u Banjoj Luci, kao i kancelarije u Mostaru, nije jasno definisan.
Nepravilnosti su utvrđene i u evidenciji korištenja službenih vozila. U pojedinim putnim nalozima dnevne relacije duže od 80 kilometara evidentirane su kao “loko vožnja”, bez odgovarajućeg obrazloženja i dokumentacije.
Osim toga, dio putnih naloga nije sadržavao sve obavezne podatke, poput stanja kilometar-sata prilikom točenja goriva, vremena polaska i dolaska, broja osoba u vozilu te potpisa vozača, zbog čega revizori nisu mogli potvrditi da su službena vozila korištena isključivo u službene svrhe.
Kritike zbog zapošljavanja na određeno vrijeme
Predmet revizorskih primjedbi bila je i praksa zapošljavanja u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Tokom 2025. godine na određeno vrijeme bilo je zaposleno deset osoba, među kojima devet državnih službenika i jedan zaposlenik. Dvije osobe su nakon provedenog javnog oglasa dobile stalni radni odnos, dok su ostali angažovani na određeno vrijeme uz saglasnost Agencije za državnu službu BiH.
Revizori navode da su pojedini zaposlenici na ovaj način angažovani duži vremenski period, a dio njih je nastavio rad i u prvim mjesecima 2026. godine.
Prema ocjeni Ureda za reviziju, nastavljen je višegodišnji trend zapošljavanja putem ugovora na određeno vrijeme bez provođenja konkursne procedure u situacijama kada nije bilo moguće potvrditi postojanje hitnih okolnosti. Takvu praksu revizori smatraju netransparentnom i nesaglasnom s važećim propisima.