Ekspedicija od sedam planinara iz Bosne i Hercegovine tragično je završila na Elbrusu, gdje su se suočili s naglim pogoršanjem vremenskih uslova koje je zahtijevalo hitnu spašilačku akciju. Prema dostupnim informacijama, u ovoj tragediji poginulo je pet članova ekspedicije iz Zenice. Otežani uslovi otežali su potragu i izvlačenje tijela nastradalih.
Načelnik Stanice Gorske službe spašavanja (GSS) Zenica, Kenan Hrustanović, koji se priprema za let ka Rusiji, opisuje svoje emocije kao pomiješane. On je 17. jula ispratio svoje kolege na ekspediciju, a sada se vraća po njih. Hrustanović ističe da su preživjeli spasioci “dobro”, ali nisu u potpunosti svjesni situacije. Njegova želja je da ih vidi i pruži podršku jer smatra da su to “njegovi ponos i heroji”.
Hrustanović također komentira utjecaj društvenih mreža, navodeći da su ga povrijedili komentari koji su se pojavili na mrežama tokom priprema za tragediju. On kritizira novinare koji manipuliraju tragedijama zarad klikova, smatrajući da je to najveća tragedija u historiji planinarstva BiH. Po njegovim riječima, postavlja se pitanje o etici takvog izvještavanja.
Problematično izvještavanje o tragediji u BiH
Slađan Tomić, novinar portala Buka, ističe da bi novinari trebali biti oprezniji u izvještavanju o tragičnim događajima. Naglašava kako se često objavljuju detalji koji nemaju javni interes, posebno tokom istraga. Tomić smatra da je senzacionalizam u ovakvim situacijama neprihvatljiv i da profesori treba prestati sa tom praksom.
Analiza medijskog izvještavanja o ovoj tragediji otkrila je da su neki mediji u Hrvatskoj koristili senzacionalističke naslove kako bi privukli pažnju. Ova praksa dovela je do uvreda i govora mržnje prema stradalim planinarima na društvenim mrežama, čime se dodatno naglašava potreba za etičkim pristupom u novinarstvu.
Selma Fukelj, novinarka Mediacentra Sarajevo, ukazuje na ponašanje medija koje odstupa od profesionalnih standarda u slučajevima tragedija. Ona naglašava kako je u BiH većina medija izvještavala s dozom suzdržanosti, fokusirajući se na identitete nastradalih i vremenske uvjete. Ipak, primjetila je veliki broj uvredljivih komentara koji su preplavili društvene mreže i postavlja pitanje empatije u društvu.
Zahtjev za većim poštovanjem prema žrtvama
Feđa Kulenović, viši asistent na Katedri za informacijske nauke Univerziteta u Sarajevu, smatra da videosadržaj treba temeljitu verifikaciju, naglašavajući da je etika izostala u ovom slučaju. Njegovo gledište je da medijske kuće često odlažu odgovornost na publiku umjesto da donose ispravne odluke.
Semir Šabić, bivši pripadnik GSS-a i novinar, dijeli svoja iskustva sa stradalim spašavaocima i ističe bol zbog načina na koji se o njima govorilo nakon tragedije. Na adresu medija, Šabić iznosi stav da treba poštovati dostojanstvo žrtava i da je neprihvatljivo zloupotrebljavati njihove identitete za senzacionalizam.
Na kraju, Hrustanović i drugi apeliraju na novinare da osiguraju odgovarajuće resurse za moderaciju komentara, kako bi spriječili uvrede i govor mržnje koji dodatno povređuju porodice stradalih. Cijelo društvo treba razmisliti o sopstvenoj empatičnosti i poštovanju prema žrtvama ovakvih tragedija, ističući da se ne smije zaboraviti ljudskost.