Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine potvrdili su da od kraja augusta nisu zaprimili nijedan izvještaj o veličanju osuđenih ratnih zločinaca, negiranju genocida i drugih ratnih zločina. Unatoč brojnim prijavama građana i političkih stranaka, instanca zadužena za procesuiranje ovih krivičnih djela ne bilježi izvještaje o počinjenim djelima mržnje.
U odgovoru na upit portala Detektor, Tužilaštvo je naglasilo da su zaprimili mnogo prijava, kao i nekoliko hiljada e-mailova od građana koji su istakli sumnjive objave i komentare na društvenim mrežama i u medijima. Ove prijave analizirat će postupajući tužioci, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i druge policijske agencije, a rezultati će biti naknadno objavljeni javnosti.
SIPA je potvrdila da se u prethodnom periodu suočila s velikim brojem zaprimljenih prijava, dok će tačan broj biti poznat na kraju izvještajnog perioda. Iz agencije su naveli da postupaju po zahtjevima nadležnog tužilaštva, obično Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te nakon izvršenih mjera dostavljaju izvještaj.
Federalna uprava policije takođe je potvrdila zaprimanje prijava građana vezanih za veličanje osuđenih ratnih zločinaca, a postupanje se vrši prema nalogu nadležnog tužilaštva. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) do trenutka objave članka nije odgovorilo na upit o broju prijava za izazivanje mržnje.
Prema informacijama iz prethodnih članaka, tužilaštva u BiH godinama upozoravaju na problem nedostatka izvještaja od policijskih agencija u predmetima vezanim za korupciju. Ramiz Huremagić, nekadašnji istražilac Državnog tužilaštva, istakao je da stav Tužilaštva o nekontrolisanom prijavljivanju ukazuje na udaljenost pravosuđa od građana. On je dodao kako Tužilaštvo smatra javnost analfabetima, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo.
Huremagić je dalje ukazao na to da je odgovornost postala strana riječ unutar Tužilaštva, a da rezultati nedostaju. Ovaj nekadašnji istražilac opisuje Tužilaštvo kao instituciju koja se udaljava od svoje prave svrhe, a kojoj se može preispitati samo postojanje u kontekstu onoga što pruža građanima.
Advokat Esad Fejzagić komentarisao je da tužioci imaju mnogo predmeta s poznatim počiniocima, ali i da bi trebali biti svjesni da im nije uvijek potreban policijski izvještaj. Zakon o krivičnom postupku u BiH jasno predviđa da prijavu za krivično djelo može podnijeti ovlaštena osoba, a tužilac je obavezan djelovati čim sazna za sumnju o postojanju krivičnog djela.
Prema podacima platforme „Registar 145a“, koja se bavi zakonskim prijavljivanjem negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, primjećeno je da je smrt Ratka Mladića izazvala ogroman porast veličanja ovog osuđenika u javnosti. U samo četiri dana nakon njegovog smrti, verifikovano je 73 predmeta, a Registar je zaprimio ukupno 4.385 prijava, što je gotovo dvostruko više od prijava u prethodnih 44 dana.
Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine, a preminuo je 27. augusta 2022. u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Haagu. Njegova sahrana, koja se održala 7. septembra na beogradskom Topčiderskom groblju, okupila je hiljade građana, veterana, policajaca i predstavnika različitih desničarskih organizacija. Na komemoraciji su prisustvovali i zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.
U javnosti su se nakon njegove smrti organizovali različiti skupovi i komemorativne manifestacije koje su otvoreno veličale Mladića, što je izazvalo brojne kontroverze i prijave o izazivanju mržnje.