Novi Zakon o računima za plaćanje, koji je stupio na snagu, donio je značajne izmjene za poslovnu zajednicu u Federaciji BiH. Prema odredbama ovog zakona, firme kojima je zbog naloga za prinudnu naplatu blokiran bilo koji tekući račun više ne mogu koristiti obračunsko plaćanje za zatvaranje međusobnih novčanih obaveza. Ova promjena predstavlja drastičan zaokret u načinu na koji kompanije mogu upravljati svojim finansijama.
Zakon je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 59/26 od 5. avgusta 2026. godine. Posebna zabrana iz člana 36. odnosi se isključivo na poslovne subjekte koji imaju blokirane račune, a prema njoj se obračunsko plaćanje može obavljati samo kada tekući račun nije blokiran zbog prinudne naplate.
Šta znači nova zabrana?
Član 36. Zakona propisuje tri načina plaćanja: bezgotovinsko, gotovinsko i obračunsko. Obračunsko plaćanje se koristi za namirenje međusobnih novčanih obaveza i potraživanja između imalaca bez neposredne upotrebe novca. Međutim, stav 7. jasno uvodi zabranu: poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje ako mu je blokiran bilo koji tekući račun po osnovu naloga za prinudnu naplatu. To znači da posljedica blokade više nije samo nemogućnost raspolaganja novcem preko blokiranog računa, nego i nemogućnost korištenja obračunskog plaćanja.
Izvršni direktor FEB-a, Denis Zukić, pojasnio je da se zabrana odnosi na različite oblike namirenja, uključujući kompenzacije, cesije i asignacije. Ove promjene su rezultirale značajnim posljedicama za kompanije koje se suočavaju sa blokadama svojih računa.
Kompenzacija, cesija i asignacija više nisu opcija kod takve blokade
U praksi, kompenzacija je često korištena metoda kada dvije kompanije imaju međusobna dugovanja. Umjesto da novac kruži između računa, potraživanja se međusobno prebijaju. Kod cesije potraživanje se ustupa drugoj osobi, dok se kod asignacije obaveza može izmirivati kroz trećeg učesnika. Novi zakon ne nabraja pojedinačne institute na koji se odnosi, već koristi širi termin “obračunsko plaćanje”. Raniji Zakon o unutrašnjem platnom prometu uključivao je ove oblike u definiciju obračunskog plaćanja, a nova odredba značajno limitira mogućnosti frimama u takvim situacijama.
Kazne za nepoštivanje novih propisa također su stroge. Prema članu 62, poslovni subjekt koji izvrši obračunsko plaćanje suprotno zabrani iz člana 36. može biti kažnjen novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 KM. Odgovorna osoba unutar poslovnog subjekta može biti kažnjena sa 1.000 do 1.500 KM.
Kazna za firmu do 10.000 KM
Ova promjena ne ostavlja prostora za propuste u poslovanju. Direktori, vlasnici kompanija, računovođe i finansijske službe moraju biti posebno oprezni prilikom ugovaranja načina zatvaranja međusobnih obaveza. S obzirom na to da nova zabrana nije samo formalna, poslovnim subjektima prijeti ozbiljan rizik od finansijskih sankcija.
Zabrana iz člana 36. stav 7. ne odnosi se na svaku blokadu računa, već se konkretno povezuje sa slučajevima kada je račun blokiran po osnovu naloga za prinudnu naplatu. Zato je važno da subjekti pažljivo preispitaju razloge blokade svojih računa prije pribjegavanja obračunskom plaćanju.
Stupanjem na snagu novog Zakona o računima za plaćanje prestao je važiti dosadašnji Zakon o unutrašnjem platnom prometu FBiH. Pružatelji platnih usluga imaju rok od pet mjeseci za usklađivanje sa novim propisima, no zabrana obračunskog plaćanja se odmah primjenjuje. Firme se stoga moraju posebno pozabaviti statusom svojih tekućih računa prije nego što planiraju bilo kakve oblike zatvaranja obaveza, jer u suprotnom mogu snositi posljedice do 10.000 KM kazne.