Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj u velikom je problemu. Smanjena je potražnja, ali i proizvodnja. Sve to dovelo je do otpuštanja radnika. Iz Vlade RS-a najavljuju pomoć, ali kakvu konkretno – nisu željeli da otkriju, piše FTV.
Posljedice globalne ekonomske krize najviše su se odrazile na industriju tekstila, kože i obuće u RS-u. Proizvodnja je u prva dva mjeseca smanjena za oko 14 posto. Otpušteno je blizu 300 radnika. Vlasnici preduzeća kažu da ovako lošu situaciju ne pamte.
– Ako pogledate procente, koliko je smanjen izvoz, a koliko je smanjen broj zaposlenih, veliki broj radnika privrednici još drže u firmi a nisu dovoljno zaposleni. To breme odgovornosti, uglavnom, nose privredni subjekti. Imam mnogo godina. Dugo sam u ovoj branši, ovako tešku situaciju nismo nikada imali – ističe Radovan Pazurević, direktor firme Sanino Derventa.
Nije ugrožena samo ova oblast. Kriza u Evropi dovela je domaću privredu u gotovo bezizlaznu situaciju. Ne ohrabruju ni trenutni trendovi na tržištu – naznaka za oporavak nema.
– Prioritetne mjere u ovom trenutku moraju biti mjere koje će sačuvati ekonomiju RS-a u ovako teškim vremenima: smanjenje negativnih uticaja ekonoske krize, tehnološki razvoj, obrazovanje i tehnološki razvoj radnika. To će biti nešto na čemu ćemo raditi u bdućem periodu – kaže Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.
S problemima su upoznali i nadležne. Iz Vlade RS-a obećavaju pomoć, ali o konkretnim mjerama ne govore.
– Ako pokrenemo priču šta je to konkretno, ove tri grane imaju trenutno određene povlastice kod plaćanja poreza i doprinosa, pa će to izazvati određene probleme. Ne želim to, zaista, i zbog njih i zbog vlade da uradim, ali sam rekao da će to biti na zadovoljstvo svih, i radnika i vlasnika, ali i budžeta Vlade RS-a – poručuje Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva RS-a.
U najvećem problemu su izvozno orijentisane firme, jer su narudžbe iz inostranstva značajno smanjene. Podsjećamo i da je u RS-u već došlo do zatvaranja firmi iz oblasti tekstilne industrije. Primjer je „Mila tekstil“ iz Prijedora.