Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske izuzetno su dobri, a posebna poveznica između ovih dviju država je velika bosanskohercegovačka dijaspora koja broji više od 80.000 ljudi – kazala je u intervjuu za Fenu ambasadorica BiH u Kraljevini Švedskoj Vesna Ćužić.
Ambasadorica Ćužić naglašava da se u vremenu migrantske krize vrlo često ističe integracija bh. građana kao primjer dobre integracije i iskorištavanja jednakih šansi za sve koje Švedska pruža.
– U Švedskoj imamo veliki broj bh. građana koji su uspješni u raznim područjima, od poduzetništva do znanosti i politike – pojašnjava.
S druge strane, kaže, Kraljevina Švedska je snažno prisutna u BiH kao država koja kontinuirano daje podršku razvoju ekonomije, projektima zaštite okoliša, reformama javne administracije i demokratskim procesima u BiH putem Švedske razvojne agencije (SIDA), kao i političku podršku BiH u procesu pridruženja EU.
Podsjetila je da je u Štokholmu 18. decembra 2015. godine, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Švedske, održana Konferencija o temi evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana na kojoj je ministrica vanjskih poslova Švedske Margot Walstrom istakla podršku Švedske ovom procesu.
Također, dodala je Ćužić, bitna je činjenica da Švedska i BiH imaju potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu.
Za mogućnosti proširivanja suradnje BiH i Švedske kaže da su mnogobrojne, od kulturne, znanstvene, pa do ekonomske te ističe da suradnja na tim područjima i danas postoji, a njeni inicijatori i nositelji su upravo bh. građani koji žive u Švedskoj.
S druge strane, švedski poduzetnici ne pokazuju veliku inicijativu za poslovnu suradnju i ulaganja, jer BiH doživljavaju kao zemlju s vrlo kompliciranom administracijom.
– Bilo bi potrebno vidjeti što je to što mi u BiH imamo ponuditi, ali i što može biti konkurentno na švedskom tržištu – smatra Ćužić.
Kao jedan izuzetno uspješan primjer suradnje navela je suradnju švedskih dizajnera i firme “Rukotvorine” iz Konjica, koja je vlasnik brenda “Zanat”. Ta suradnja je rezultirala nagradom “Zlatna stolica” za 2015. za dizajn i izradu stolice “Unna” koja im je dodijeljena u Štokholmu, u novembru prošle godine.
S obzirom na to da je relativno kratko na mjestu ambasadorice u Švedskoj, Ćužić napominje da je moguće da nema sve informacije te da postoje inicijative i suradnja o kojima Ambasada BiH u Švedskoj nije upoznata. Stoga je naglasila da je Ambasada spremna podržati i pomoći, u okviru svojih mogućnosti, svaku inicijativu kojoj je cilj poslovna suradnja i pozitivna promocija BiH u Švedskoj.
Za prisutnost BiH u švedskoj javnosti i medijima rekla je da bi BiH trebala i mogla biti puno prisutnija te da je, nažalost, još prva asocijacija koja se povezuje s BiH ratna zbivanja 90-ih.
– BiH je bila dosta prisutna u medijima krajem 2015., kada se obilježavalo 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. U Štokholmu su bile organizirane dvije konferencije o toj temi, a televizija je prikazala dokumentarni film o našim građanima u Švedskoj koji su došli kao izbjeglice 90-ih i ovdje napravili respektabilne karijere – podsjetila je ambasadorica Ćužić.
Ističe da je imala priliku susresti bivše ambasadore Švedske u BiH i druge ljude koji su neko vrijeme boravili u BiH te da oni spadaju u krug onih koji su dobro informirani, redovito prate događanja u BiH, a svi kažu da ih je osvojila ljepota zemlje i srdačnost ljudi.
U pogledu zanimanja švedskih turista za posjetu BiH nema konkretne informacije o tome niti koliko je prisutna turistička ponuda bh. agencija ili turističkih zajednica na švedskom tržištu. Šveđani jako puno putuju i gotovo godinu dana unaprijed planiraju godišnje odmore. Podjednako su zainteresirani za zimski, ljetni turizam i vole aktivno provoditi odmor.
Turizam je, ističe, sigurno jedna od oblasti u kojoj BiH ima veliki potencijal ponuditi švedskom tržištu.
– Namjera mi je, tijekom moga mandata, u suradnji sa zainteresiranim turističkim agencijama i turističkim zajednicama raditi na projektima promocije turističke ponude BiH u Švedskoj – kaže Ćužić.
Ambasadorica BiH u Švedskoj se osvrnula i na aktuelnu izbjegličku krizu te naglasila da je Švedska, uz Njemačku, bila najotvorenija za prijem migranata, a u 2015. primila je 162.000 tražitelja azila, što je najviše u odnosu na broj stanovnika u Evropi.
Moto švedske politike je ponuditi svim imigrantima jednake uvjete i mogućnosti za školovanje i posao kao što imaju njihovi građani.
Međutim, napomenula je, sistem je počeo pucati prilivom velikog broja migranata u kratkom vremenu, kada su se suočili s nedostatkom smještajnih kapaciteta. Drugi problem je veliki broj maloljetnih tražitelja azila bez roditeljske pratnje, čiji je trošak zbrinjavanja, po švedskim standardima, izuzetno veliki.
Suočena s konkretnim problemima zbrinjavanja migranata te s pritiskom opozicije, vlada švedskog premijera Stefana Lofvena odlučila se za promjene zakonske regulative u vezi s tražiteljima azila, koji sada mogu tražiti samo migranti iz ratom ugroženih zemalja, uvođenje kontrola na graničnim prijelazima i uvođenje privremenih dozvola boravka.
Sve to, zaključila je Ćužić, dovelo je do toga da je danas u Švedskoj migrantska kriza najaktualnija tema, a na organiziranim javnim okupljanjima čuju se glasovi za, kao i glasovi protiv prihvata novih migranata i odobravanja azila onima koji su već u Švedskoj.