Četvrtak, 2 svibnja, 2024

Pet sarajevskih gimnazijalki raspust odlučile provesti volontirajući u Muzeju genocida

Preporučeno

Lamija Kurtić i njene četiri školske kolegice iz Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu zimski raspust provode volontirajući u “Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995” na sarajevskoj Fehadiji.

Kurtić za agenciju Patria objašnjava da tokom raspusta žele prikupiti što više znanja o ratnoj prošlosti Bosne i Hercegovine, kako bi ta znanja mogli prenositi prijateljima u zemlji i svijetu, a ujedno dati i doprinos u radu Muzeja.

„Ne da bi nekoga mrzili i širili mržnju prema drugima. Upravo suprotno, da potičemo mlade ljude da razmišljaju o strahotama rata, šta sve rat donosi, i koliko je važno učiniti sve da do sukoba više nikada ne dođe“, kaže Kurtić. Zajedno sa njom u Muzeju volontiraju još i Nedžmija Čamdžić, Esma Džulović, Amira Ibišević i Amra Kitovnica.

Upravo se čita:  Milijardu eura ipak nije propalo? Usvojena lista reformi u Bosni i Hercegovini

„Kada se desio masakr na Markalama, prva generacija naše gimnazije je polagala prijemni ispit“, kaže Čamdžić, dodajući da je to na neki način i simbolika koja obavezuje učenike te škole da daju svoj doprinos da se ratna prošlost Bosne i Hercegovine ne zaboravi.

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995 otvorila je grupa entuzijasta, uz podršku Saveza logoraša BiH. Prostire se na 180 kvadranih metara. Podijeljen je u više sekcija. Svaka od sekcija koncipirana je tako da ukazuje zasebno nad kojim sve skupinama je tokom agresije na BiH počinjen zločin i genocid. A počinjen je nad djecom, nad civilima, zločin je počinjen nad vjerskim objektima, nad cijelim naseljima i gradovima…

Upravo se čita:  Predsjedavajući predsjedništva BiH razgovarao s velikim imamom tokom posjete Egiptu

U Muzeju su izložene originalne slike sa ekshumacija masovnih grobnica. One otkrivaju da su zločini nad Bošnjacima i Hrvatima u dijelovima koje je kontrolisala srpska vojska rađeni planski i ciljano. A predmeti za mučenje koji su korišteni u logorima, koji su također izloženi u Muzeju, nedvojbeno ukazuju da su ljudi ubijani iz mržnje.

U Mezeju je izložen i dio predmeta koji podsjećaju na zločine HVO-a u zapadnoj Hercegovini.

Kustosica Muzeja Midheta Šoljić objašnjava za Patria da Muzej uglavnom posjećuju strani gosti. Veliki dio njih dolazi iz susjedne Srbije i Hrvatske. Muzej napuštaju tužni, sa porukom da se zlo nikada i nikome ne ponovi.

Upravo se čita:  Šta se krije iza priča o sukobu u Bosni i Hercegovini?

„Stranici koji dolaze u Muzej već znaju za genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva. Ali, ovdje saznaju da su ljudi patili i u drugim bh. gradovim, poput Prijedora“, kaže kustosica Šoljić.

Kurtić i njene kolegice trenutno pomažu da se uredi i izloži u Muzeju pismo jedne odgajateljice iz sarajevskih vrtića, napisano nakon što je u opkoljenom Sarajevu granata ubila 11-godišnju djevojčicu Irmu Grabovicu dok se igrala. Odgajateljica Fatima Hatibović pismo je napisala kada je 1993. godine na radiju čula vijest o pogibiji male Irme. Ona je djevojčicu učila prve korake i riječi. Pismo je nedavno ustupljeno Muzeju.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Stupile na snagu Schmidtove izmjene Ustava FBiH iz aprila prošle godine

Visoki predstavnik Christian Schmidt 27. aprila 2023. nametnuo je amandman na Ustav FBiH kojim se mijenja način imenovanja nove...

Još vijesti za vas