Bosna i Hercegovina u prvih pet mjeseci ove godine zabilježila je značajan pad izvoza proizvoda namjenske industrije, koji iznosi 119,9 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 90,4 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Ova sumorna statistika proizlazi iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
U nastavku se objašnjavaju razlozi ovog pada, kao i nove prilike koje se pojavljuju na tržištu.
Prema riječima Dušana Vještice, direktora Privrednog društva “Kosmos” iz Banjaluke, kreditni rejting Bosne i Hercegovine kontinuirano opada, što nije iznenađenje s obzirom na rezultat izvoza. Ističe da je BiH sada u “sivoj zoni” u svijetu, što uključuje i probleme poput pranja novca i finansiranja terorizma. “Imamo mnogo problema u naplati obavljenih poslova”, naglašava Vještica. Unatoč tome što su ranijih godina postizali značajne rezultate, trenutno stanje je drugačije. On dodaje da se u vremenima konfliktnih sukoba smanjuju mogućnosti za malu namjensku industriju poput one u BiH.
Ekonomski analitičar Igor Gavran također navodi kako je jedan od glavnih razloga gubitak američkog tržišta, usljed neosnovanog povećanja carina, što negativno utiče na izvoz. Međutim, postoji i pomak ka pronalaženju novih tržišta, kao što je Irak, kao i jačanje prisustva na češkom tržištu. “Gubitak američkog tržišta stvara pritisak, ali postoje i nove šanse”, ističe Gavran.
U svjetlu globalnih bezbjednosnih izazova, potražnja za proizvodima namjenske industrije mogla bi rasti. “Domaći proizvođači imaju priliku ne samo da nadoknade pad, već i da znatno povećaju izvoz”, predviđa Gavran.
Prema podacima UIO, Češka je ove godine postala najvažnija izvozna destinacija za proizvode namjenske industrije iz BiH, premašivši tradicionalna tržišta. Iz BiH je u Češku izvezeno oružje u vrijednosti od 46,2 miliona KM. Proizvodi poput bombi, granata i raketa zadržavaju najveći udio u izvozu, dok je izvoz ovih proizvoda dostigao 97,3 miliona KM.
Osim Češke, Poljska, Austrija i Nizozemska ostaju značajne izvozno tržište za namjensku industriju iz BiH, dok su ranije Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija bile glavni kupci.
Podaci jasno pokazuju da je trenutna situacija izazovna, no otvorene su i nove prilike koje se mogu iskoristiti u bliskoj budućnosti.