Istanbul, turski grad sa oko 16 miliona stanovnika, suočava se s ozbiljnom prijetnjom od razornog zemljotresa. Međutim, Turska nije jedina europska zemlja u zoni visokog seizmičkog rizika, jer prema procjenama Europske platforme za procjenu seizmičke opasnosti i rizika (EFEHR), nekoliko drugih država također spada u ovu kategoriju.
U Europi se osim Turske u visoko rizične zemlje ubrajaju Grčka, Albanija, Italija i Rumunija. Ovakve procjene su posebno značajne s obzirom na to da bi snažan zemljotres u ovim zemljama mogao izazvati katastrofalne posljedice. Na Balkanu su Srbija i druge države također izložene povećanom seizmičkom riziku, pri čemu mapa EFEHR-a pokazuje narandžaste i tamnije nijanse koje označavaju potencijal za snažnije potrese.
Prema prikazu opasnosti na ovoj mapi, područja s manjim rizikom su označena bijelom, plavom i zelenom bojom, dok se područja umjerenog rizika ističu žutom i narandžastom. Tamnocrvena i ljubičasta boja označavaju visoki rizik. Osim balkanskih zemalja, određeni dijelovi Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Islanda, Norveške, Portugala, Slovenije, Španije i Švicarske također predstavljaju značajne potencijalne opasnosti od zemljotresa.
Stručnjaci ističu da se snažni zemljotresi mogu dogoditi i u područjima koja su klasično smatrana manje rizičnim. Seizmički modeli se ne izrađuju svake godine, već predstavljaju dugoročne naučne procjene, a aktuelni evropski model se zasniva na podacima iz 2021. godine. EFEHR navodi da mapa opasnosti od zemljotresa prikazuje očekivani nivo podrhtavanja tla, bez obzira na blizinu izvora zemljotresa.
Važno je napomenuti da sama opasnost ne garantuje iste posljedice za sve zemlje. Mapa seizmičkog rizika pokazuje koje bi zemlje mogle doživjeti najveću materijalnu štetu i broj žrtava, uzimajući u obzir faktore poput kvaliteta gradnje, gustine stanovništva i otpornosti društva na ovakve nepogode.
U područjima s veoma visokim indeksom rizika, očekuje se godišnji ekonomski gubitak od čak 65 miliona eura, uz mogućnost od više od 30 žrtava godišnje. Za područja s umjerenim rizikom, procijenjeni gubici mogu iznositi do 25 miliona eura, s mogućnošću do dvije žrtve godišnje, ističe EFEHR.
Tri ključna faktora utiču na nivo rizika: seizmička aktivnost određenog područja, starost i kvalitet objekata te broj stanovnika na ugroženim lokacijama. Zbog ovih faktora, velike europske prijestolnice poput Berlina, Londona i Pariza imaju relativno manji rizik, dok Island, uprkos čestim seizmičkim aktivnostima, ima manji ukupni rizik uslijed slabe naseljenosti i specifične arhitekture.
Stručnjaci naglašavaju da ostaje neizvjesnost oko prirodnih pojava poput zemljotresa, koji se mogu dogoditi iznenada, čak i u regijama s historijski niskim brojem potresa.