Nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku dogodila se rano u srijedu, kada su Sjedinjene Američke Države izvele zračne napade na ciljeve u Iranu, optuživši Teheran za napade na tri trgovačka broda u Hormuškom moreuzu. Iran je ubrzo odgovorio raketnim napadima na američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu.
Najnovija razmjena udara dodatno je povećala strah od širenja rata na cijeli region i ozbiljno dovela u pitanje privremeni sporazum o prekidu neprijateljstava. Time su ugroženi i planirani pregovori koji su trebali početi nakon završetka sahrane iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, koji je ubijen 28. februara na samom početku rata.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da su napadi izvedeni kako bi se Iranu nametnule “visoke posljedice” zbog napada na komercijalne brodove u jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora.
Prema navodima američke vojske, uništeni su sistemi protivzračne odbrane, radarske stanice te više od 60 manjih plovila Iranske revolucionarne garde, koja su, kako tvrde, korištena za uznemiravanje i napade na brodove u Hormuškom moreuzu.
Iz CENTCOM-a su poručili da će američke snage nastaviti pozivati Iran na odgovornost ukoliko prekrši ili ne bude poštovao postignute sporazume.
Iran je potvrdio da je bio meta američkih udara, ali nije objavio podatke o eventualnim ljudskim ili materijalnim gubicima. Državni mediji izvijestili su da su eksplozije odjekivale u Bandar Abbasu, Qeshmu i Siriku.
Ubrzo nakon toga Bahrein, gdje se nalazi Peta flota američke mornarice, te Kuvajt, u kojem su raspoređene američke kopnene snage, aktivirali su raketne uzbune.
Iranska Revolucionarna garda potom je saopćila da je izvela raketne napade na američke vojne instalacije u obje zemlje. U saopćenju je američka vojska nazvana “dječjeubilačkom i terorističkom”, uz optužbe da je zračnim napadima na više obalnih baza i civilnih objekata u pokrajinama Hormozgan i Mahshahr prekršila primirje i ranije postignuti dogovor.
Istovremeno, Washington je ukinuo dozvolu koja je Iranu, u okviru privremenog sporazuma, omogućavala otvorenu prodaju sirove nafte na međunarodnom tržištu u američkim dolarima. Odluka predstavlja novi ekonomski pritisak na Teheran, koji je godinama pod sumnjom da sankcioniranu naftu prodaje Kini po cijenama nižim od tržišnih.
Napadi na trgovačke brodove dogodili su se u blizini obale Omana. Prema podacima britanske agencije za pomorsku trgovinu, jedan tanker zahvatio je požar nakon pogotka, dok su druga dva pretrpjela manja oštećenja i nastavila plovidbu.
Hormuški moreuz smatra se jednim od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine ukupne svjetske trgovine naftom i prirodnim gasom.
Nakon napada na tanker Al Rekayyat, Katar je saopćio da Iran smatra u potpunosti pravno odgovornim za ugrožavanje međunarodne plovidbe i globalne energetske sigurnosti.