U saopštenju Ureda disciplinskog tužioca navodi se da je Sud BiH izrekao Miloradu Dodiku kaznu zatvora u trajanju od godinu dana, koja je kasnije zamijenjena novčanom kaznom. Osim toga, izrečena mu je mjera sigurnosti koja podrazumijeva zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Ova pravosnažna presuda dostavljena je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, koja je potom donijela odluku o prestanku Dodikovog mandata.
Sud BiH nekoliko puta istakao je da pravne posljedice osude nastupaju po sili zakona, te da je provođenje tih posljedica u nadležnosti drugih tijela, uključujući registracione sudove. S obzirom na to, Državni sud nema ovlaštenje da sam izvrši administrativne upise ili izmjene u registrima političkih organizacija.
Osnovni sud u Banjoj Luci, zadužen za vođenje registra političkih organizacija, zauzeo je stav da ne postoji zakonski osnov za pokretanje postupka brisanja Milorada Dodika kao ovlaštene osobe za zastupanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Ovaj sud je ocijenio da izmjena podataka u registru zahtijeva prijedlog ovlaštenog lica, a takva mogućnost nije predviđena Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske niti Zakonom o političkim organizacijama.
VSTV je dodatno naveo da su razmatrali moguće sukobe nadležnosti, no kažu da to u konkretnom slučaju nije primjenjivo. “U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u BiH iz kojeg razloga se, uzimajući u obzir prethodnu praksu disciplinskih tijela, ne može tvrditi da je počinjen disciplinski prekršaj”, stoji u saopštenju.
Ured disciplinskog tužioca aludira i na Zakon o VSTV-u, prema kojem sudija ili tužilac ne odgovaraju za mišljenja ili odluke donesene u okviru svojih službenih dužnosti. Milorad Dodik je u avgustu 2025. godine pravosnažno proglašen krivim zbog preduzimanja radnji koje su bile u suprotnosti sa odlukama visokog predstavnika.
Sutkinja Sena Uzunović je u svom pismu CIK-u BiH, dostavljenom u oktobru 2025. godine, istakla da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja odnosi na prestanak radnog odnosa bez obzira na način finansiranja pravnog subjekta.