Umjetna inteligencija postaje sve prisutnija u svakodnevnom životu, ali Bosna i Hercegovina znatno zaostaje u njenoj primjeni u odnosu na susjedne zemlje. Prema istraživanjima, samo mali postotak građana i kompanija u BiH koristi tehnologije umjetne inteligencije, dok je stanje u javnoj upravi posebno zabrinjavajuće.
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, generativnu umjetnu inteligenciju u posljednja tri mjeseca koristilo je 18,6 posto građana BiH. U poređenju s ovim, brojke iz susjednih zemalja su znatno više: u Srbiji taj udio iznosi 20,3 posto, dok u Crnoj Gori iznosi 22 posto, a u Hrvatskoj se penje na 27,5 posto. Evropski prosjek se čak diže na 32,7 posto.
Državne službe
Zabrinjavajuća situacija može se primijetiti i unutar poslovnog sektora. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, svega 6,4 posto domaćih preduzeća koristi tehnologije umjetne inteligencije, dok veliki kompanije imaju bolji, ali i dalje nedovoljan udio od 12,3 posto. U Evropskoj uniji, međutim, AI koristi čak 20 posto kompanija.
Javna uprava se suočava s posebno dramatičnom situacijom. Istraživanje UNDP-a pokazuje da 70 posto državnih službenika u BiH već koristi alate umjetne inteligencije. Ipak, gotovo 95 posto njih nikada nije prošlo obuku za korištenje tih alata, što izaziva zabrinutost o odgovornom i planskom korištenju umjetne inteligencije u institucijama.
Najgori u regionu
Bosna i Hercegovina dodatno zaostaje kada se razmatra spremnost države da iskoristi umjetnu inteligenciju u javnom interesu. U Government AI Readiness Indexu 2025. godine, Srbija je postigla znatno bolji rezultat od BiH, koja se nalazi među slabije rangiranim zemljama regiona. Ovaj indeks mjeri sposobnost država da razvijaju, koriste i regulišu AI u javnom sektoru.
Srbija je, nasuprot Bosni i Hercegovini, unaprijed počela s izradom institucionalnog okvira i strategije za razvoj umjetne inteligencije. Hrvatska koristi prednosti članstva u EU kako bi primila podršku iz evropskih programa i pravila.
Paradoks Bosni i Hercegovine se sve više ističe: iako građani i službenici već koriste tehnologiju koja će u budućnosti značajno promijeniti tržište rada, obrazovni sektor i javne usluge, država se tek sada trudi uspostaviti pravila i regulacije.
Primjer Crne Gore
Nasuprot BiH, Crna Gora je, iako manja zemlja, već napravila značajne korake u izgradnji sistema za umjetnu inteligenciju. UNDP i Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori proveli su prvu procjenu spremnosti javne uprave za AI, nakon čega su formirali radnu grupu zaduženu za izradu Strategije umjetne inteligencije za period 2026–2030. Također je najavljena integracija AI alata u državne platforme, uključujući portal Vlade i eUpravu.