Predsjedavajući Denis Bećirović obratio se na sjednici Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje je govorio o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosna i Hercegovina, evropskom i evroatlantskom putu države, ali i izazovima koji, prema njegovim riječima, dolaze iz entiteta Republika Srpska.
Na početku obraćanja zahvalio je predsjedavajućem Vijeća sigurnosti, ambasadorima država članica te visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. Naglasio je da izvještaj visokog predstavnika potvrđuje kako je politička i sigurnosna situacija u zemlji kompleksna, ali i da je kontinuirana pažnja međunarodne zajednice ključna za očuvanje mira, stabilnosti i poštivanje Dejtonski mirovni sporazum.
Bećirović je podsjetio da je Bosna i Hercegovina, uprkos brojnim izazovima, ostvarila značajan napredak na evropskom i NATO putu. Podsjetio je da je Evropsko vijeće u decembru 2022. godine dodijelilo Bosni i Hercegovini kandidatski status za članstvo u Evropska unija, dok je u martu 2024. donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora.
Također je istakao da je Bosna i Hercegovina usvojila i u sjedište NATO u Briselu dostavila više reformskih programa te da je ispunila uslove za dobijanje poziva za članstvo u ovom savezu.
Govoreći o političkoj situaciji u zemlji, Bećirović je ocijenio da su opstrukcije iz Republike Srpske značajno usporavale reformske procese. Istakao je da je tokom 2025. godine Bosna i Hercegovina bila suočena s ozbiljnim političkim krizama koje su, kako je naveo, zemlju dovele na rub oružanog sukoba.
Prema njegovim riječima, takav scenario izbjegnut je zahvaljujući institucionalnom djelovanju i međunarodnoj podršci, ali je upozorio da bi slabljenje institucija poput Ustavni sud Bosne i Hercegovine, državnog pravosuđa ili visokog predstavnika moglo imati ozbiljne posljedice po stabilnost zemlje i regiona.
Posebno je naglasio važnost uloge visokog predstavnika, podsjećajući da ta funkcija postoji na osnovu Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i da je riječ o konačnom tumaču civilnih aspekata sporazuma.
„Dejtonski mirovni sporazum nije jelovnik iz kojeg se može birati šta će se poštovati, a šta ne. To je međunarodni sporazum koji se mora u potpunosti primjenjivati“, poručio je Bećirović.
On je istakao i da je o zatvaranju Ureda visokog predstavnika moguće govoriti tek nakon potpunog ispunjenja programa reformi poznatog kao 5+2.
U obraćanju je govorio i o odnosima sa susjednim državama, naglasivši da Srbija i Hrvatska, kao potpisnice Dejtonskog sporazuma, imaju obavezu da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Bećirović je upozorio i na, kako je naveo, pokušaje političkih struktura iz Republike Srpske da promovišu ideju secesije i osporavanje ključnih odredbi Dejtonskog sporazuma, ističući da takve politike predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti u regionu.
Govoreći o budućnosti zemlje, naglasio je da Bosna i Hercegovina treba nastaviti reformske procese, provesti presude Evropski sud za ljudska prava, ojačati demokratske institucije i ubrzati put ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.
Također je poručio da je produženje mandata misije EUFOR Althea važno za očuvanje stabilnosti i sigurnosti u Bosni i Hercegovini.
Na kraju obraćanja zahvalio je državama članicama Ujedinjenih nacija koje podržavaju Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da građani zemlje žele mir, stabilnost i ekonomski razvoj.
„Naša budućnost nije u podjelama, već u znanju, inovacijama i dostojanstvu svakog čovjeka“, poručio je Bećirović u završnici svog obraćanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.