Nakon što je Bosna i Hercegovina dospjela na “sivu listu” FATF-a, zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić ističe kako se u javnosti zanemaruje činjenica da bi ovakva situacija mogla otežati članstvo u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). “Bosna i Hercegovina, od svih zemalja Zapadnog Balkana, nije članica SEPA-e. Planirano je ove godine da se ide u SEPA-u, usljed usvajanja seta finansijskih zakona”, kazao je Čavalić.
On smatra da je Republika Srpska spremna na uspostavljanje registra u kojem bi se jednostavnim pretraživanjem moglo vidjeti ko je stvarni vlasnik u biznisima, dok to u Federaciji nije slučaj. “To je sramota, posebno za Federaciju. Postoje te sistemske barijere da se uspostavi taj registar. Zašto? Moguće da neko prikriva stvarno vlasništvo. Dakle, ciljano u Federaciji BiH, jer to nije zakon, to je vrlo jednostavnije napraviti od ovih državnih zakona gdje treba biti koalicione političke volje”, pojasnio je.
Ranije je BiH bila na “sivoj listi” zbog nedostataka u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Po uzoru na taj period, Švedska i Švicarska su već pojačale kontrolu transakcija prema BiH, što jasno pokazuje koliko brzo se povjerenje na međunarodnim finansijskim tržištima gubi, a koliko sporo vraća, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ovakva situacija šalje snažan negativan signal međunarodnim finansijskim institucijama, investitorima i partnerima, a predstavlja i ozbiljnu prepreku na evropskom putu BiH. “Sigurno je da će doći do značajnog usporavanja međunarodnih finansijskih transakcija. U praksi, to znači dodatne kontrole te kašnjenja uplata i isplata iz i prema BiH, povećanje troškova poslovanja i otežanu saradnju domaćih privrednika s inostranim partnerima. Posebno su ugroženi izvoznici, s obzirom na činjenicu da više od 73 posto ukupnog izvoza BiH ide na tržište Evropske unije”, objašnjavaju iz Komore.
Prijeteći problemi pojačanog nadzora finansijskih tokova i produženih rokova plaćanja direktno umanjuju konkurentnost domaćih kompanija, povećavaju poslovne rizike i mogu dovesti do raskida ugovora i gubitka tržišta. “Ovo je naročito problematično imajući u vidu da su stabilan finansijski sistem i borba protiv pranja novca ključni uslovi u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, kazali su.
Negativne posljedice osjetit će i građani kroz rast cijena roba i usluga, moguće povećanje kamatnih stopa, otežane međunarodne uplate i isplate, kao i usporene doznake iz inostranstva. Narušen investicijski ambijent mogao bi rezultirati smanjenjem stranih ulaganja i daljnjim slabljenjem ekonomije u trenutku kada BiH trebaju nova ulaganja i jačanje privrednog rasta u skladu s EU standardima.
Posebno zabrinjava činjenica da proces izlaska sa “sive liste” traje od dvije do četiri godine te da bi eventualni povratak na ovu listu imao dugoročne posljedice koje bi se teško i sporo sanirale, ističu iz Vanjskotrgovinske komore. Pozivaju nadležne institucije da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitila privreda i očuvala finansijska stabilnost BiH i osigurao nastavak kredibilnog evropskog puta BiH u interesu privrede i svih građana.
Detektor je ranije pisao da ukoliko se BiH ponovo nađe na “sivoj listi”, to bi moglo utjecati na isplate EU fondova, uključujući milione planirane kroz Plan rasta. Iz Delegacije Evropske unije u BiH kazali su da su shvatili političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu. “Evropska unija je osigurala značajnu tehničku pomoć BiH u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima EU-a te je spremna nastaviti podržavati BiH u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF. Napredak u provedbi ovih reformi također ide u prilog iskoracima na evropskom putu zemlje”, pojašnjavaju iz Delegacije.
Važno je da se domaće vlasti posvete provedbi neophodnih reformi i zbog SEPA-e, navode iz Delegacije.