Sin poznatog ugostitelja Seje Brajlovića smatra da bi se prilikom dodjele poticaja trebalo više voditi računa o stvarnim potrebama privrednika. Posebno je kritikovao činjenicu da su sredstva dobile i kompanije za koje tvrdi da već ostvaruju milionsku dobit.
„Ja koji konstantno decenijama ulažem u moje firme i koji širi svoje poslovanje, zapošljavanjem novog kadra, ja koji plaćam ogromne doprinose za svoje radnike, koji uplaćuje ogromne poreze, nikada ne bih aplicirao za poticaje koji su aktuelni ovih dana. Bez obzira na ‘privlačnost’ tog novca, bilo bi me sramota Boga a i naroda uzeti taj ‘kajmak’“, poručio je Brajlović.
Brajlović: Je li moralno uzimati poticaje ako firma zarađuje milione?
U svojoj objavi osvrnuo se i na pojedine direktore kompanija koje su dobile novac, navodeći da neki od njih mogu sebi priuštiti skupa putovanja na egzotične destinacije.
„Prosta logika mi nalaže da čitajući ko je sve dobio ogroman novac, a zarađuju milione je totalni apsurd meni totalno nepojmljiv. Od ove 64 firme, znam barem pet direktora koji ljetuju svake godine na luksuznim destinacijama po Maldivima, Sejšelima i ostalim tropskim destinacijama koje koštaju za 10 dana taj najveći podsticaj.
Ok, to je tako u zakonu, a vjerovatno i ja imam uslove, ali da li je MORALNO uzeti taj novac? Mislim da nije!“, napisao je Brajlović.
Njegove kritike odnose se, dakle, prvenstveno na opravdanost korištenja javnih sredstava, čak i kada privrednici ispunjavaju uslove propisane javnim pozivom. Brajlović smatra da bi cilj poticaja trebao biti razvoj poslovanja onih kojima je podrška najpotrebnija, a ne dodatna finansijska pomoć kompanijama koje već ostvaruju značajne rezultate.
Kome bi trebalo usmjeriti novac iz budžeta?
Kao alternativu postojećem načinu raspodjele, Brajlović je predložio da veći prioritet dobiju mladi koji tek pokreću vlastiti posao, novoosnovane firme i građani kojima je potrebna pomoć za liječenje.
„Prosta logika mi nalaže da se podsticaji daju za PODSTICANJE posla, a ne onim firmama koje posluju sa milionskom dobiti svake godine“, naveo je.
Posebno je naglasio da bi podrška mladim poduzetnicima mogla pomoći da više ljudi svoju budućnost gradi u Bosni i Hercegovini, umjesto da odlaze u inostranstvo.
„Prosta logika mi nalaže da se ovaj novac treba dati novootvorenim firmama, mladim osobama koji žele da pokrenu svoj biznis, da ostanu u našoj državi, da ne idu u bijeli svijet, a otišlo je skoro sve sposobno!
Prosta logika mi nalaže da se ovaj novac svake godine usmjeri na liječenje osoba, djece a ne da ih liječimo preko SMS poruka“, poručio je.
Na kraju je ponovo ukazao na, kako smatra, nesrazmjer između finansijske situacije pojedinih korisnika poticaja i potrebe za budžetskom podrškom, spominjući i luksuzne satove.
„Jbt, dobi frajer podsticaj desetine hiljada KM, a u sehari ima par satova marke Rolex vrijednosti stotine hiljada KM…. Hajd’ dobro….“, zaključio je Brajlović.
Vlada KS podijelila više od dva miliona KM za 64 poslovna subjekta
Podsjetimo, Vlada Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvo privrede KS, odobrila je ukupno 2.091.125,73 KM za 64 poslovna subjekta u okviru programa poticaja za nova ulaganja u tehnološku modernizaciju i primjenu standarda kvalitete.
Prema objavljenim podacima, prvoj grupi od 50 korisnika odobreno je 1.651.420,39 KM, dok je za drugu grupu, koju čini 14 korisnika, izdvojeno 439.705,34 KM.
Među kompanijama kojima je odobreno po 50.000 KM nalaze se ADANA CO, STAMEN Modules, EXPRESS COURIER, STIM, Poliklinika ATRIJUM, A2B Express Delivery, SAL-TRANS, INTEA BH, zubotehnički laboratorij Zlatan Mujkanović i stomatološka ordinacija SARAJ DENT.
Na spisku korisnika nalazi se i sarajevski restoran KIBE, kojem je odobreno 40.388,50 KM. Sredstva su dodijeljena poslovnim subjektima iz različitih djelatnosti, uključujući građevinarstvo, dostavu, ugostiteljstvo i stomatološke usluge.
Iz Vlade KS ranije su naveli da je svrha programa podrška modernizaciji poslovanja, povećanju konkurentnosti i razvoju male privrede.
Iako je novac dodijeljen kroz javni poziv, Brajlovićeva reakcija ponovo je otvorila pitanje kriterija prema kojima se raspoređuju budžetska sredstva i treba li, osim ispunjavanja formalnih uslova, veću ulogu imati i procjena kome je finansijska podrška najpotrebnija.