Energetski stručnjak Nihad Harbaš upozorava na mogućnost značajnog poskupljenja nafte na svjetskom tržištu, koje bi moglo iznositi čak 120 dolara po barelu. Ove promjene mogli bi dodatno utjecati na cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, gdje su već zabilježena značajna poskupljenja. Uslijed trenutne situacije u Perzijskom zaljevu i Crvenom moru, očekuje se daljnji pritisak na cijene goriva, što bi moglo pogoditi mnoge građane.
U razgovoru za Biznis.ba, Harbaš je istaknuo kako bi zatvaranje naftovoda East-West moglo značajno umanjiti globalnu ponudu nafte. Ovaj naftovod, koji je prije napada prenosio oko 4 do 5 miliona barela dnevno, predstavlja ključnu tačku za Hormuz. Njegovo zatvaranje moglo bi rezultirati gubitkom do 120 miliona barela nafte, što bi izazvalo dodatni rast cijena nafte.
Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja uvozi naftne derivate, već sada osjeća posljedice. Prema Harbaševim riječima, trenutne cijene goriva u BiH su porasle na prosječno 3,5 KM po litru, a predviđa se daljnji rast od 10 do 30 feninga po litru tokom narednih sedmica. “Regulisane marže i konkurencija u BiH ipak ograničavaju veće skokove, ali poremećaji na tržištu mogu značajno utjecati na cijene,” naglašava Harbaš.
Reakcija tržišta na globalne promjene
Harbaš također ističe da tržište fizičkih derivata, poput dizela, reaguje brže i intenzivnije na promjene cijena sirove nafte. “Tržište je pod pritiskom i novo poskupljenje se očekuje, no to se može ublažiti postojećim zalihama ili sporijim prilagođavanjem distributera,” dodaje on. Promjene cijena goriva neće se desiti odmah, niti su potpuno direktne.
Prema njegovim riječima, cijene u BiH prate kotacije gotovih derivata na mediteranskom tržištu, ali su pod utjecajem i troškova transporta, kursa, akciza, PDV-a i lokalnih marži. Uobičajeno je da prilagođavanja cijena traju od nekoliko dana do nekoliko sedmica, a distributeri često usklađuju cijene sporije nego benzinske pumpe.
Očekivanja za naredne sedmice
Istražujući daljnje scenarije, stručnjak ističe da je kratkoročni rizik od novih poskupljenja ili održavanja cijena na povišenom nivou veći od mogućnosti brze stabilizacije. “U slučaju brze stabilizacije i vraćanja kapaciteta, pritisak na tržište bi se mogao smanjiti. Međutim, ako se situacija pogorša, cijene će ostati visoke ili čak dodatno rasti,” naglašava Harbaš.
Procjene pokazuju da bi cijena dizela u BiH mogla rasti između 3,70 i 4,20 KM po litru, uz mogućnost viših cijena u ekstremnim situacijama. Ovim razvojem događaja ne bi bili pogođeni samo vozači. Harbaš naglašava da će se povećanje troškova prenositi i na cijene robe, što će osjetiti cijela privreda, uključujući transport, poljoprivredu i industriju.
Na kraju, Harbaš upozorava da se navedene procjene ne bi trebale shvatiti kao konačna predviđanja, već kao mogućnost koja zavisi od niz faktora na globalnom tržištu.