U Sarajevu cijene nekretnina doživjele su značajan porast, a potražnja za stanovima ostaje visoka. Mnogi kupci se suočavaju s problemima prilikom osiguravanja kredita, dok se, sa druge strane, investitori i mladi bračni parovi natječu za atraktivne lokacije. Ekonomski analitičari upozoravaju na izazove koji prate tržište nekretnina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Cijena kvadrata stana u Sarajevu varira u zavisnosti od lokacije. Na primjer, stan od 40 kvadrata u naselju Hrasno prodaje se za 240.000 KM, dok kvadrat u centru grada dostiže cijenu od 8.000 KM, što znači da bi za stan od 50 kvadrata bilo potrebno izdvojiti oko 400.000 KM. U Novom Gradu, cijene kvadrata se kreću između 3.500 i 5.750 KM, dok se u Starom Gradu cijene kreću od 3.000 do 8.000 KM. Novosti o ovim cijenama prenosimo iz izvora Faktor.
Lokacija određuje cijenu
Kao posljedica uspona cijena, Altijana Medić, vlasnica agencije za nekretnine Talco, ističe da je teško očekivati da će cijene nekretnina u Sarajevu opasti. Prema njenim riječima, cijene variraju između starogradnje i novogradnje, ali lokacija ostaje ključni faktor. Uočeno je sve jače interesovanje za manje stanove koji, zbog bolje iskorištenosti prostora, postaju skuplji od većih.
Medić također naglašava da kupci preferiraju stanove starije gradnje, koji imaju bolji raspored prostorija. Novogradnje često se ne nalaze na atraktivnim lokacijama, a kupcima nije bitno ni to da li je stan adaptiran, već im je važniji raspored prostorija.
Uprkos divljanju cijena nekretnina
Cijene kvadrata stanova u Sarajevu kreću se od 3.000 do 11.000 KM, dok su najatraktivnije lokacije centar grada, Novi Grad i Novo Sarajevo. Ipak, Medić napominje da ne postoji univerzalno pravilo kada su u pitanju želje kupaca, jer neki preferiraju stambenu ponudu u drugim dijelovima grada poput Stupa ili Starog Grada.
Spratnost takođe igra značajnu ulogu u određivanju cijena. Naime, stanovi u prizemlju i na zadnjim spratovima nisu u potražnji, dok se stanovi od prvog do četvrtog sprata smatraju najtraženijima. Prema Medić, kupci su najčešće investitori, ljudi koji žele preprodati nekretninu ili mladi bračni parovi koji traže dom.
Medić otkriva da je u pitanju gotovo podjednak udio novčanih transakcija i kredita prilikom kupovine stanova. Ipak, mnogi građani su prezaduženi i nisu kreditno sposobni, što stvara disbalans na tržištu.
Analizirajući situaciju, Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naglašava kako mladi ljudi teško pronalaze rješenja za stambena pitanja. Zadovoljstvo stambenim potrebama često zavisi od pomoći roditelja ili posjedovanja kuće. On dodatno ističe da se problem bespravne gradnje i nedostatka fiskalne politike mora riješiti kako bi se tržište nekretnina stabilizovalo.
Mládi parovi sa zajedničim mjesečnim prihodima od 3.500 KM suočavaju se s izazovima prilikom otplate kredita, gdje su mjesečne rate čak 1.700 do 1.800 KM, što dodatno otežava situaciju. Ovo stanje reflektuje širu sliku tržišta nekretnina u Bosni i Hercegovini, gdje je sve teže mladima naći odgovarajuće stanovanje.