Otkriveno je da čovječja ribica nije jedna, već devet različitih vrsta, od kojih jedna živi i u Bosni i Hercegovini. Ovo revolucionarno otkriće može značajno promijeniti način zaštite ove endemske životinje. Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Amphibia-Reptilia.
Istraživanje, koje je objavljeno nedavno, pokazuje da se iza izgleda čovječje ribice krije složenija slika nego što se ranije mislilo. Do sada se vjerovalo da je čovječja ribica jedinstvena vrsta, međutim, najnoviji podaci ukazuju na to da postoji čak devet različitih evolutivnih linija.
Ovo otkriće dovodi do promjena u pristupu očuvanju jednog od najpoznatijih endemskih vrsta našeg regiona. Prema riječima Adnana Zimića, kustosa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, “različite populacije izgledaju gotovo isto. To nazivamo kriptičnim vrstama.” Ovaj opis se temelji na izazovima s kojima su se naučnici suočavali tokom istraživanja, a to su bile teško dostupne lokacije poput pećina i podzemnih tokova.
Razvoj modernih genomskih metoda omogućio je naučni tim da usporedi DNK različitih uzoraka, što je rezultiralo otkrićem da se ispod jedne vrste krije devet različitih linija. Zimić ističe da su naučnici još u 19. vijeku primijetili razlike među populacijama, ali su tadašnjem znanju nedostajali alati za potvrdu tih sumnji.
U istraživanju je takođe navedeno da se zajednička evolucija ovih grupa odvijala prije 4 do 16 miliona godina, što ukazuje na to da su se razvijale odvojeno, dok izvanjske karakteristike često ostaju gotovo identične. Za pouzdanu identifikaciju vrsta potrebna je genetička analiza, jer se fizičke varijacije često preklapaju.
Osim što je istraživanje donijelo nova saznanja o evoluciji čovječje ribice, ono je također poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu. Bosanska čovječja ribica (Proteusbosniensis) jedna je od novopriznatih vrsta koja se trenutno poznaje po sjeverozapadnoj Bosni. Unatoč fragmentiranim lokalitetima, naučnici smatraju da postoji mogućnost da se ne otkriju sve njene populacije, te će buduća istraživanja biti usmjerena na istraživanje podzemnih vodnih sistema.
Značaj ovog otkrića prevazilazi biološki aspekt, jer implicira nove strategije zaštite. Ranije se smatralo da čovječja ribica obuhvata široku teritoriju, međutim sada se utvrđuje da devet različitih vrsta zahtijeva posebne mjere zaštite. Sve vrste ocijenjene su kao ugrožene, a njihova staništa su od vitalnog značaja za očuvanje biodiverziteta.
Naučnici naglašavaju potrebu za preciznim monitorom i genetičkim praćenjem, ističući važnost kvaliteta podzemnih voda. Zagađenje može direktno utjecati na staništa ovih životinja, koje su tokom miliona godina ostale skrivene u našim podzemnim rijekama. Ova otkrića pozivaju na svijetlu budućnost biologije i očuvanja prirode, dok postavljaju izazov da se istražuju skrivena bogatstva ispod površine našeg svijeta.