Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, reagovala je na najavu ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije o odsustvu delegacije BiH tokom obraćanja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Cvijanović smatra da takva odluka ne odražava zvaničan stav BiH, već osobnu odluku Lagumdžije.
Ambasador BiH pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, potvrdio je da delegacija BiH neće prisustvovati današnjem obraćanju izraelskog premijera. On je naglasio da se ovaj potez ponavlja iz prošle godine, kada je delegacija također napustila salu tijekom Netanyahuovog govora, a razlog prema njegovim riječima leži u izraelskom ratu u Pojasu Gaze.
U izjavi za Srnu, koju je prenio RTRS, Cvijanović je istakla da najava o nedolasku delegacije ne odražava zvaničnu poziciju Bosne i Hercegovine. Ona je dodala da takvo ponašanje Lagumdžije nije iznenađujuće, obzirom na to da Stalna misija BiH pri UN-u, pod njegovim vođstvom, kontinuirano djeluje jednostrano i u skladu s bošnjačkom politikom.
U njenoj reakciji može se primijetiti politička ocjena odluke Misije BiH pri UN-u. Cvijanović se već ranije kritički izjašnjavala o sličnim situacijama, uključujući događaje iz septembra 2025. godine, kada je također kritikovala odlazak delegacije BiH iz sale tokom Netanyahuovog obraćanja.
Član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je 23. septembra govorio na Generalnoj skupštini UN-a, takođe se osvrnuo na pitanje Gaze, naglašavajući da međunarodna zajednica nije adekvatno reagovala na, kako je naveo, “genocid nad Palestincima u Gazi”. Bećirović je istakao važnost jačanja međunarodnog prava i uloge Ujedinjenih nacija u rješavanju sukoba.
Najnovija rasprava ponovno je otvorila pitanje usaglašavanja vanjskopolitičkih stavova Bosne i Hercegovine. Cvijanović je ranije iznosila tvrdnje da Lagumdžija i Bećirović u određenim situacijama iznose individualne stavove koji nisu dogovoreni na nivou Predsjedništva BiH. Ona je, komentarišući nastup Lagumdžije u New Yorku, naglasila da stavovi koji nisu usaglašeni sa predstavnicima Republike Srpske ne mogu biti predstavljeni kao pozicija cijele BiH.
Dodatno, odluka ambasadora da ne prisustvuje Netanyahuovom govoru predstavljena je kao zvanični stav, koji se povezuje s ratom u Gazi, a ne kao privatna aktivnost.
Slična situacija se dogodila i 2025. godine, kada je delegacija BiH napustila salu tokom Netanyahuovog obraćanja, izazivajući političku polemiku o tome ko ima mandat predstavljati stavove Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni. Ova odluka ukazuje da pitanje odnosa BiH prema ratu u Gazi i dalje stvara razlike u političkim porukama unutar zemlje.