Ako se obistine najave federalnog ministra rada i socijalne politike Adnan Delić, dječiji dodatak u Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro bi mogao biti tretiran po modelu sličnom onom koji se primjenjuje u Njemačka. Kako prenosi Fokus.ba, u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike već se pripremaju izmjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, a poseban fokus stavljen je upravo na dječiji dodatak.
Cilj izmjena je da dječiji dodatak bude organizovan po univerzalnijem principu, slično sistemima koji postoje u Austrija, Švedska, te djelimično u Francuska. Ministar Delić pojasnio je da bi novi model trebao omogućiti širi obuhvat djece, uz jednostavniji i pravedniji sistem isplate.
Govoreći o mogućim problemima zbog preklapanja nadležnosti između Federacije BiH i kantona, Delić je naveo da će Federalno ministarstvo, ukoliko kantoni ne prihvate zajedničko rješenje, predložiti izmjene zakona u skladu s administrativnim i finansijskim mogućnostima.
“U najgorem slučaju, ukoliko kantoni ne prihvate najbolje zajedničko rješenje kada je u pitanju model kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predložit će izmjene Zakona shodno administrativnim i finansijskim mogućnostima. Odnosno model po kojem bi sva djeca do sedam godina ostvarivala pravo bez prihodovnog cenzusa, a djeca od sedam do 18 godina kroz prihodovni cenzus”, izjavio je Delić za Fokus.ba.
Podsjetio je da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji sa UNICEF-om, već izradilo Studiju o potrebi i opravdanosti univerzalnog dječijeg dodatka u Federaciji BiH. O mogućim modelima razgovaralo se i na sjednici Ministarske koordinacije sa svim relevantnim akterima, gdje je model kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka prepoznat kao jedan od fiskalno održivih prijedloga.
Prema riječima ministra, trenutno se radi detaljna analiza sa svih deset kantona kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri je moguće provesti ovakav sistem i koji bi model bio administrativno najjednostavniji.
“Želimo vidjeti u kojoj mjeri je moguće provesti ovakav model i koji je najjednostavniji način da se dođe do kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka u FBiH. Nadamo se da ćemo u narednih mjesec ili dva imati konkretnije informacije o tome šta je fiskalno i administrativno moguće i u kojem pravcu ćemo dalje ići”, poručio je Delić.
U tekstu se navodi i primjer Republika Srpska, gdje se dječiji dodatak finansira putem Javnog fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske. Iako je sistem centralizovaniji, i tamo se primjenjuje prihodovni cenzus, uz dodatne pronatalitetne mjere poput naknada za treće i četvrto dijete, kao i materinskog dodatka.
Kada je riječ o trenutnom sistemu u Federaciji BiH, dječiji dodatak je povećan sa 117 na 195 KM, dok su ukupna izdvajanja za ovu namjenu porasla sa oko 50 miliona na više od 226 miliona KM.
“U ovom mandatu napravljen je najveći iskorak kada je riječ o dječijoj zaštiti u FBiH od donošenja samog zakona. Na posljednjoj isplati dječiji dodatak obuhvatio je više od 94.000 djece, dok je tokom prošle godine taj broj bio oko 70.000 korisnika. Taj obuhvat se kontinuirano širi, posebno nakon povećanja prihodovnog cenzusa po članu domaćinstva”, rekao je Delić.
Podsjećamo, naknade za roditelje njegovatelje povećane su sa 619 na 1.000 KM, dok je ukupni budžet tokom ovog mandata povećan sa 17,5 na 59 miliona KM.