Govoreći o klimatskim promjenama navela je primjer poljoprivrednika iz srednje Bosne koji uzgaja banane istakavši kako se u potpunosti mijenja ekosistem.
Naša regija će sve više ličiti na tropsku, trebamo se pripremiti na vrela i suha ljeta. Sredozemlje se sve više zagrijava, što će dovesti do rasta mora, a za 30 ili 50 godina više neće biti vaše omiljene plaže, kazala je za N1 dr. Marina Andrijević sa Međunarodnog instituta za primijenjenu sistemsku analizu u Austriji (IIASA) . Govoreći o klimatskim promjenama navela je primjer poljoprivrednika iz srednje Bosne koji uzgaja banane istakavši kako se u potpunosti mijenja ekosistem.
Doktorirali ste na čuvenom Univerzitetu Humbolt u Berlinu, a trenutno radite u Međunarodnom institutu za primijenjenu sistemsku analizu u Austriji. Kako nam se piše dr. Andrijević? Jesmo li svjesni razmjera klimatskih promjena?
Imam utisak da je sve manje skeptika i teoretičara zavjera koji negiraju klimatske promjene. Primjećujem da smo dosta svjesniji. Nažalost, najveći razlog za to je što ljudi svjedoče klimatskim ekstremima koji ne biraju.
U šestom mjesecu imamo poplave u BiH?
Naša regija je bila umjerena mediteranska klima, ugodna za život, ali to se mijenja. Sve više će ličiti na tropsku regiju i trebamo se pripremiti na vrela i suha ljeta. Trebamo se pripremiti i na ekstremne događaje poput poplava. Sredozemlje se sve više zagrijava, mnogo brže od prosjeka, što će dovesti do rasta mora i za 30 ili 50 godina više neće biti vaše omiljene plaže.
Šta sve ovo govori koliko je izmijenjen ekosistem?
Nisam ekspertica za ekosistem, ali je činjenica da se sve više približavamo tački preokreta nakon koje više nema povratka poput izumiranja koraljnih grebena. To kreira posljedice na niz ekosistema u okeanima i generalno u lancu ishrane.
Šta se trenutno radi kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena, jel dovoljno?
Nije dovoljno, skoro nijedna zemlja ne radi dovoljno. Bosna i Hercegovina je potpisnica Pariskog sporazuma i time se obavezala da će svoju ekonomiju i društvo orjentisati prema razvoju koji ne zavisi o fosilnim gorivima, te da će smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte na 30 posto.
New York i sjeveroistočna obala SAD-a nalaze se pod dimnim pokrivačem koji dolazi sa sjevera kao rezultata neviđenih požara u Kanadi. Milioni građana u ove dvije zemlje se suočavaju s izuzetno nezdravim vazduhom?
U Kanadi gore neviđeni požari. Požari sami po sebi nisu nepoznanica, ali ne u ovim razmjerima i ne ovako rano. Šuma površine Bosne i Hercegovine izgorjela je u Kanadi. To se dešava zbog sve ekstremnije temperatura.
Hoćemo li se morati prilagoditi ili možda naći način da ublažimo posljedice?
Prilagodba je neophodna, ali do određenog nivoa. Mogu vam navesti anegdotu poljoprivrednika iz srednje Bosne, iz Bistrana kod Kaknja, koji ponosno kaže kako sadi banane. Ali za povećenje nivoa mora morat će se izdvojiti ogromna finansijska sredstva. Prilagodba ima i granice, ljudsko tijelo također ima granicu, ali najbolja prilagodba je smanjenje korištenja fosilnih goriva i emisije stakleničkih gasova.