Prema izvještajima Federalnog ministarstva finansija, dug kojim upravlja Vlada FBiH dostigao je gotovo 8,76 milijardi KM do kraja juna 2026. godine. U poređenju s krajem 2022. godine, riječ je o povećanju od približno 2,67 milijardi KM.
Posebno privlači pažnju kretanje duga tokom prvih šest mjeseci ove godine, kada je zabilježeno dodatno povećanje ukupnih obaveza.
Na kraju 2022. godine dug kojim je upravljala Vlada Federacije BiH iznosio je 6.093.120.345 KM.
Do 30. juna 2026. godine dostigao je 8.758.145.167 KM. To znači da je povećan za 2.665.024.822 KM, odnosno oko 43,7 posto.
Na kraju 2023. godine dug je iznosio približno 6,09 milijardi KM, dok je krajem 2024. godine dostigao oko 6,46 milijardi KM.
Posljednjeg dana 2025. godine evidentirano je 7,19 milijardi KM duga, a rast je nastavljen i tokom prve polovine 2026. godine.
Najveće povećanje u posmatranom periodu zabilježeno je između kraja marta i kraja juna 2026. godine. Za ta tri mjeseca dug je porastao za približno 1,52 milijarde KM.
Federacija BiH dio novca pribavila je zaduživanjem na međunarodnom tržištu kapitala, putem emisije euroobveznica.
U julu 2025. godine emitovane su euroobveznice vrijedne 350 miliona eura, što odgovara iznosu od približno 684,5 miliona KM. Kamatna stopa iznosila je 5,50 posto.
Novo izdanje uslijedilo je u maju 2026. godine, kada su emitovane euroobveznice u vrijednosti od 800 miliona eura, odnosno približno 1,56 milijardi KM, uz kamatnu stopu od pet posto.
Dvije emisije zajedno iznose 1,15 milijardi eura, odnosno oko 2,25 milijardi KM.
Ipak, iznos prikupljen prodajom euroobveznica nije isto što i ukupno povećanje javnog duga. Na konačnu promjenu utiču i otplate ranijih obaveza te druga zaduživanja u istom periodu.
Prema podacima za drugi kvartal 2026. godine, vanjski dug Federacije BiH iznosio je 6,95 milijardi KM, dok je unutrašnji dug dostigao 1,81 milijardu KM.
Vanjske obaveze uključuju dugovanja prema međunarodnim finansijskim institucijama, bilateralnim kreditorima i investitorima koji kupuju vrijednosne papire.
Među značajnim kreditorima nalaze se Evropska investicijska banka, Svjetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Pribavljena sredstva koriste se za različite namjene, uključujući infrastrukturne projekte, finansiranje budžetskih potreba i upravljanje postojećim javnim dugom.
Povećanje duga za 2,67 milijardi KM ne predstavlja ukupan iznos svih novih kredita i emisija obveznica u ovom periodu. Federacija BiH istovremeno je preuzimala nove obaveze i otplaćivala ranije dugove, zbog čega ukupna vrijednost novih zaduživanja može biti veća od neto rasta duga.
Osim glavnice, potrebno je izmirivati i kamate, što stvara dodatne troškove za federalni budžet. Novac namijenjen servisiranju duga mora se osigurati iz raspoloživih javnih prihoda.
Ukupan teret zaduženosti u narednim godinama zavisit će od dinamike otplate, kamatnih stopa i eventualnih novih zaduživanja.
Konačan iznos duga na kraju 2026. godine bit će poznat nakon objavljivanja novih izvještaja Federalnog ministarstva finansija, koji će pokazati i koliko će sredstava biti potrebno za izmirivanje dospjelih obaveza.