Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme – CIGRE prof. dr. Zijad Bajramović izjavio je za Fenu da je do 2030. u elektrodistributivne sisteme u BiH potrebno uložiti 1,4 milijarde KM.
Pojasnio je da razvoj obnovljivih izvora energije dostiže nivo koji uzrokuje pojavu zagušenja u prenosnim i distributivnim sistemima, te da je pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije prisutno u svim zemljama regiona.
Bajramović je naveo da se povećanje opterećenja distributivne mreže očekuje i zbog elektrifikacije transporta, ali i povišene potrošnje električne energije u sektorima grijanja i hlađenja.
“U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove 110 kV trafostanice i završiti započeti proces prelaska na 20 kV nivo, uz zahtijevani kvalitet električne energije. U vidu treba imati i integraciju tzv. prozumera posebno domaćinstava koja su priključena na elektroenergetsku mrežu, ali istovremeno proizvode električnu energiju najčešće postavljanjem fotonaponskih panela na svoje krovne konstrukcije”, rekao je Bajramović.
Dodao je da je integracija obnovljivih izvora u ovom obimu izazov vezan s načinom balansiranja i održavanja naponskih prilika i kvaliteta snabdijevanja, a skladištenje energije pojavljuje se kao potencijalno rješenje za ublažavanje neravnoteže između proizvedene energije i zahtjeva za potrošnjom.
Bajramović je naveo da svaka mreža i njeno rješenje zahtijevaju specifičan pristup, no osnovni cilj je povećati kapacitet mreže, smanjiti gubitke i bolje upravljati opterećenjem.
Pojasnio je da će baterijsko skladištenje električne energije u budućnosti imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja skladištenjem električne energije u periodima sa povećanom proizvodnjom i smanjenom potrošnjom i njenim korištenjem u periodima sa manjom proizvodnjom i većom potrošnjom.
“Baterijski sistemi za skladištenje električne energije se koriste kao infrastrukturna mjera fleksibilnosti za lokalnu apsorbciju viškova proizvodnje i privremeno rasterećenje prenosne mreže, te se s njima može izbjeći aktivacija ograničenja proizvodnje (eng. curtailment) iz varijabilnih izvora električne energije. Proračuni su pokazali da je za priključenje 1.500 MW solarne energije i 1.000 MW od vjetra na prenosnu mrežu neophodno instalirati baterijske tehnologije snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh”, precizirao je Bajramović.
Istakao je i neminovnost povećanja cijena mrežarine koje neka elektroprivredna preduzeća nisu mijenjala više od 10 godina.
“Povećanjem distributivne mrežarine bi se donekle obezbijedila finansijska sredstva neophodna za ulaganja u jačanje i modernizaciju elektrodistributivne mreže, u cilju povećanja kapaciteta kroz prelazak na 20 kV naponski nivo i prilagođavanje mreže potrebama integracije obnovljivih izvora i novih tehnologija”, naveo je Bajramović.
Naglasio je i da je sazrelo vrijeme da se G-komponenta počne primjenjivati kao dodatak u tarifama koju plaćaju proizvođači električne energije za korištenje prenosne i distributivne mreže.