Francuski dug postao je značajan izvor zabrinutosti na evropskim finansijskim tržištima, dok rast prinosa na državne obveznice i slabljenje evra postavljaju pitanje može li se problem iz Pariza proširiti na ostatak evrozone. Prinosi francuskih obveznica dostižu najviše nivoe u više od 20 godina, što izaziva nervozu među investitorima.
Francuska će sljedeće godine na tržištu morati da izda rekordnih 340 milijardi evra srednjoročnih i dugoročnih državnih obveznica, što je 30 milijardi više nego ove godine. Ukupne potrebe države za finansiranjem procjenjuju se na skoro 340 milijardi evra, a obaveze refinansiranja ranije izdatog duga značajno rastu. Francuska agencija za upravljanje državnim dugom očekuje da će samo trošak kamata u 2027. dostići 72,9 milijardi evra, nasuprot 62,6 milijardi ove godine.
Prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice u petak se približio pet odsto, dok se razlika između francuskih i njemačkih obveznica proširila na nivoe koji nisu viđeni od dužničke krize evrozone. Ovaj pritisak nastavlja se, a francuski desetogodišnji prinos kreće se oko 4,9 odsto. Slabljenje evra također se odražava kao znak zabrinutosti, jer je pao na najniži nivo prema dolaru u posljednjih 17 mjeseci.
Rekordne emisije državnog duga
Razlog za rast nervoze nije isključivo politička nestabilnost u Francuskoj, već i konkretne brojke koje govore same za sebe. Francuska trenutno mora da izda sve više duga po rastućim troškovima. Prosječni prinos na francuske obveznice izdate ove godine već je porastao na 3,55 odsto, u poređenju s 3,14 odsto prošle godine. Dio problema također se pripisuje dospijevanju obveznica izdatih tokom pandemije i energetske krize.
Na duži rok, Evropska komisija prognozira da će javni dug Francuske preći 120 odsto BDP-a u 2027. godini, a budžetski deficit bi trebao ostati visok. Istovremeno, francuska vlada nastoji smanjiti deficit i postaviti ciljeve za njegovu kontrolu, ali politička blokada i nesigurnost oko budžetskih rezova otežavaju implementaciju potrebnih mjera.
Politički problem i finansijski izazov
Kombinacija fiskalnih problema i političke nestabilnosti čini Francusku posebno ranjivom. Fragmentiran parlament otežava postizanje kompromisa oko budžetskih rezova i investitori sumnjaju u kapacitet vlasti da se suoče s fiskalnom konsolidacijom prije nadolazećih predsjedničkih izbora 2027. godine. Evropska komisija već je istaknula da bi politička neizvjesnost mogla ometati vođenje fiskalne politike.
Evro kao zajednička valuta također pokazuje znakove slabosti, sa padom koji ukazuje na to da investitori francuski problem počinju doživljavati kao rizik za cijelu evrozonu. Njemačke obveznice služe kao referentna stopa, a rast razlike između prinosa na francuske i njemačke obveznice ukazuje na to koliko dodatnog prinosa investitori traže da bi zadržali francuski dug.
Razmatrajući situaciju, važno je napomenuti da Francuska nije nova Grčka. Ima likvidno tržište obveznica i ne suočava se s neposrednim problemima finansiranja. Iako su upoređenja s dužničkom krizom 2011. i 2012. godine opravdana, situacija danas ima drugačije okvire. Evropska centralna banka poseduje instrumente koji joj omogućavaju intervenciju, iako bi politička i ekonomska osjetljivost te intervencije mogla biti izazov.
Francuska kriza dolazi u kritičnom trenutku za evrozonu, koja se suočava s rastućim javnim dugom i budžetskim deficitima širom članica. Hrvatska, iako trenutno nije izložena istim rizicima, također mora biti oprezna zbog potencijalnog povećanja cijena kapitala u regiji. Pitanje nije samo može li Francuska servisirati svoj dug, već koliko će je to koštati i hoće li tržišta francuski problem i dalje posmatrati kao izolovano pitanje.