Istraživači upozoravaju na mogućnost značajnog povećanja globalnih temperatura ukoliko ne dođe do hitnog smanjenja emisija. Prema novom istraživanju, do kraja stoljeća globalne temperature mogle bi porasti za 3,25 stepeni Celzijusa. Ovi nalazi imaju poseban značaj za Švicarsku, koja se zagrijava brže od svjetskog prosjeka.
Istraživanje koje su proveli istraživači sa ETH-a u Cirihu i Univerziteta u Lajpcigu otkriva da bi globalno zagrijavanje moglo biti čak 25 posto veće nego što se ranije očekivalo. Rezultati studije ukazuju na to da su prethodne klimatske projekcije možda potcijenile buduće zagrijavanje, a objavljeni su u utorak putem agencije Anadolu.
Gergana Gjuleva, doktorandica na ETH-u u Cirihu i glavna autorica studije, izjavila je: “Za bilo koju putanju emisija koja ne uključuje hitno i drastično smanjenje emisija, očekujemo da će zagrijavanje biti 25 posto veće.” Ona je dodatno naglasila da rezultati ne mijenjaju okolnosti koje bi se mogle dogoditi u svijetu sa porastom temperature od tri stepena, već samo procjenu brzine i vjerojatnost tog scenarija.
Ovi nalazi su posebno zabrinjavajući za Švicarsku, koja se zagrijava brže od globalnog prosjeka. U svijetu s temperaturama većim za tri stepena u odnosu na predindustrijski nivo, zagrijavanje u Švicarskoj moglo bi dostići približno 4,9 stepeni.
Švicarska već bilježi ekstremne temperature, a najtoplije ljeto zabilježeno do sada pruža predstojeće uvide u uslove koji bi mogli postati redovni. Na primjer, Bazel je zabilježio 58 dana s temperaturom iznad 30 stepeni, prema podacima o 41 takvom danu zabilježenom 2003. godine. Također, Bern je imao 46 dana s visokom temperaturom, dok je Cirih zabilježio 38 takvih dana.
Prema scenarijima koje su prošlog novembra objavili MeteoSwiss i ETH Cirih, očekuje se oko 30 dana s temperaturom iznad 30 stepeni na području Ciriha tokom tipičnog ljeta ukoliko se ostvari scenario zagrijavanja od tri stepena.
Istraživači su pažljivo revidirali svoje projekcije, uzimajući u obzir prirodnu klimatsku varijabilnost i satelitska mjerenja Zemljine energetske neravnoteže. Studija procjenjuje da je preostali globalni budžet za emisije ugljika oko petinu manji nego što su prethodni modeli pokazivali.
“I naši rezultati ukazuju na potrebu za bržim mjerama ublažavanja kako bi se postigao određeni temperaturni cilj,” zaključila je Gjuleva. Istraživači su naglasili da nije neizbježno da dođe do scenarija snažnijeg zagrijavanja, te da bi značajno smanjenje emisija moglo pomoći u značajnom ograničavanju budućih porasta temperature.