Upozorenja na ekološke posljedice hidroenergetskog projekta Gornji horizonti u Republici Srpskoj postaju sve učestalija, dok se radovi na projektovanju nastavljaju. Iako projekt ima dugu historiju, savremeni izazovi, kao što su klimatske promjene i smanjeni vodni resursi, dovode u pitanje njegovu održivost. Zabrinutosti raste kako se projekt približava realizaciji bez adekvatne javne rasprave.
U Mostaru je nedavno održano takmičenje, ali taj događaj je ukazao na značaj rijeke Neretve, koja se suočava sa izazovima poput suše, visokih temperatura i niskog vodostaja. Dok se Republika Srpska priprema za realizaciju hidroenergetskog sistema Gornji horizonti, naučnici ukazuju na to kako klimatske promjene utječu na količinu i raspored vode. Ovaj projekat zamišljen je prije više od šezdeset godina i podrazumijeva preusmjeravanje dijela voda iz kraških polja istočne Hercegovine prema sistemu Trebišnjice, s ciljem povećanja proizvodnje električne energije.
Jedan od glavnih problema je što dio tih voda prirodno pripada slivu Neretve, pa se suočavamo s pitanjem koliko će vode ostati nizvodno. Pored toga, nizvodno od Starog mosta u Mostaru, slika rijeke je drastično drugačija od onog što turisti vide. U užem koritu rijeke, tijekom sušnih dana, veliki dijelovi ostaju gotovo suvi.
Uz sve to, kritičari projekta upozoravaju da se dodatnim preusmjeravanjem vode povećava pritisak na postojeće akvifere i izvore. Hrvatski naučnik Matej Vucić ističe kako se mnogo toga promijenilo u proteklih 60 godina u smislu dostupnosti vode i zaštite okoliša. Takvi projekti, prema njemu, zahtijevaju nova istraživanja zbog promjena u ekosistemima.
Republika Srpska ne preispituje mnogo ovu staru ideju, a ministar energetike Petar Đokić poručuje da se projekat nastavlja jer su radovi već u naprednoj fazi. U posljednje vrijeme, sve veće zabrinutosti dolaze iz Federacije BiH, koja smatra da bi projekat mogao ugroziti ne samo rijeku Neretvu već i cijelu BiH.
Na terenu, izgradnja HE Dabar, koja je ključna tačka sistema Gornjih horizonata, već je započeta. Međutim, hidrolog Muriz Spahić upozorava na štetne posljedice po ekosisteme u slivovima Bune i Bregave, ističući da bi veći dio prirodnih voda mogao nestati.
Sve informacije o financijskom okviru projekta su nedovoljno transparentne, a postavlja se pitanje koliko su zaista izračunati troškovi i gdje se nalaze sredstva za njegov završetak. Uz kineskog izvođača, domaće kompanije također igraju važnu ulogu u realizaciji ovog projekta, ali nedostatak informacija otežava praćenje stvarnih troškova.
Dok se projekt nastavlja, aktivisti i stručnjaci naglašavaju potrebu za javnom raspravom o budućnosti rijeka i mogućim ekološkim posljedicama, postavljajući pitanje: „U kakvu ćemo Neretvu skakati za 10, 20 ili 50 godina?“