Pitanje povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH ponovno je aktualno. Današnji sastanak okončan je bez dogovora: sindikati traže novo povećanje, poslodavci upozoravaju na moguće posljedice, a vlada još ne daje jasne odgovore. I dalje ostaje problem što rast neto primanja nije praćen smanjenjem doprinosa na rad.
Nakon prošlogodišnje odluke Vlade, koja je mnoge poslodavce zatekla usred već isplaniranih budžeta, očekuje se nova odluka o povećanju minimalne plate. Ovaj put, kaže premijer, bez šok terapije.
“Mi smo se prošle godine odlučili za šok terapiju. Ove godine ćemo ići sa povećanjem minimalne plate onoliko koliko to formula za usaglašavnje kaže. Ako bude 10, 20 30 50 100 ali koliko kaže formula toliko će biti, da bi bila realna moramo sačekati statističke pokazatelje da se pokažu i onda ćemo znati kolika je”, pojasnio je premijer Nermin Nikšić.
S jedne strane, sindikati pojačavaju pritisak, traže minimalnu platu od 70 posto od prosječne plate u ovom entitetu. Poručuju da radnik više ne može živjeti od dosadašnjih iznosa, i pristaju na bar oko 1120 KM. S druge strane, poslodavci ne osporavaju potrebu za većim platama, ali upozoravaju da država uporno prebacuje teret na njih, bez stvarnog rasterećenja doprinosa i bez dugoročnih rješenja.
“Ovdje neko, dakle, kolje kravu radi kile mesa. BiH je treća zemlja u Evropi po visini nameta prva je Francuska, Italija pa BiH. To je suština svih problema”, ističe Elvis Pivić, ekonomista.
Suštinu problema ne rješavaju subvencije koje je Vlada ponudila poslodavcima. Cijena rada ostaje i dalje visoka i opterećuje realni sektor koji treba zapošljavati, investirati i ostati konkurentan.
“Ja mislim da su poslodavci od početka tražili da se omogući razumno povećanje praćeno setom smanjenja fiskalnih davanja i doprinosa. Međutim ja mislim da to nije realno u narednoj godini, s obzirom da je predizborna godina da ni jedan nivo vlasti ne želi smanjiti javne prihode”, smatra Damir Bećirović, ekonomista.
A u predizbornoj godini niži se obećanja i vlasti i opozicije. Najnovije stiže od predsjednika SDA koji tvrdi da je prošlo predizborno obećanje od 100.000 novih radnih mjesta ispunio prije roka.
“Ja sam ovih dana dao jedno obećanje političko koje će sad izazvati razno razne reakcije. Ja sam rekao da će SDA u iduća dva mandata povećati plaću i penziju duplo”, poručuje Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Dakle, za osam godina nude duplo. Sve to se dešava dok radnici, uprkos većem minimalcu, i dalje žive na rubu egzistencije u zemlji u kojoj cijena potrošačke korpe raste mnogo brže od njihovih primanja. Zadužuju se za osnovne potrebe i odavno žive od rate do rate, baš kao i država.
“Svaki veći izdatak povećava zaduživanje države. Država nema rast bruto državnog proizvoda da može pratiti usklađivanje plaća tom dinamikom kako se kreće loša socijalna situacija ili čak da to bude socijalni projekt koji ima pokriče. Ovaj projekat nema pokriće”, upozorio je Željko Rička, ekonomista.
Postavlja se pitanje može li Federacija nastaviti povećavati plate bez ozbiljne reforme doprinosa, ili će se socijalni teret ponovo slomiti na privredi koja već godinama radi na granici izdržljivosti?