Subota, 9 prosinca, 2023

Istraživanje: “Građani u RS vide prednosti članstva u NATO-u”

Na pitanje, u kojoj mjeri podržavate ulazak BiH u punopravno članstvo u NATO savezu, gotovo 70 posto ispitanih odgovorilo je da podržava. Detaljnija analiza pokazuje da u FBiH 90,7 posto ispitanika podržava članstvo BiH u NATO savezu, u RS potvrdno je odgovorilo 32,6 posto ispitanih, a u Brčko distriktu 56 posto.

Preporučeno

Atlantska inicijativa, uz podršku Ambasade Norveške u Bosni i Hercegovini, nedavno je predstavila rezultate istraživanja o percepciji građana BiH o NATO integracijama. Istraživanje je sprovedeno u martu i aprilu, obuhvatajući reprezentativan uzorak iz cijele zemlje, pišu Nezavisne novine.

Prof. dr Edina Bećirević sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA te predsjednica Atlantske inicijative, ističe da istraživanje pokazuje da među građanima postoji prostor za dijalog o integraciji BiH u NATO te da podaci pokazuju da je percepcija građana o ovoj temi iznijansirana i ne podudara se potpuno s polariziranim političkim stavovima.

“Rezultati istraživanja pokazuju da većina građana pozitivno gleda na NATO. Procenti podrške među Bošnjacima i Hrvatima su značajno viši od onih u Republici Srpskoj. Međutim, i u RS građani, usprkos emocionalnoj rezervi, priznaju racionalne prednosti članstva u NATO-u. Značajan procent od 39,7 posto i među onima koji se protive NATO-u u RS, slaže se ili se ne protivi ideji da NATO bude strateški partner kada biraju između NATO-a, Rusije i Kine.

To ukazuje na to da geopolitička opredjeljenja građana u RS nisu u skladu sa dominantnim političkim diskursom. Fokus grupe također pokazuju da građani vide NATO, ne samo kao sigurnosnu garanciju, već i da su svjesni da je pridruživanje EU i NATO-u komplementaran proces”, kaže Bećirević.

Rezultati istraživanja su pokazali da je više od polovine ispitanih građana u cijeloj BiH, tačnije 52,4 posto njih, uglavnom neinformisano o procesu približavanja BiH punopravnom članstvu u NATO savezu. Rezultat je sličan kada je u pitanju procjena građana o prisutnosti štetnih/malignih uticaja u zemlji – polovina ispitanih misli da je BiH u velikoj mjeri izložena štetnim stranim uticajima

Upravo se čita:  BiH jedina u regionu nije dio evropske kolektivne sigurnosti: Šta je sporno?

Na pitanje, u kojoj mjeri podržavate ulazak BiH u punopravno članstvo u NATO savezu, gotovo 70 posto ispitanih odgovorilo je da podržava. Detaljnija analiza pokazuje da u FBiH 90,7 posto ispitanika podržava članstvo BiH u NATO savezu, u RS potvrdno je odgovorilo 32,6 posto ispitanih, a u Brčko distriktu 56 posto.

Govoreći o tome šta je najveća korist za BiH od ulaska u NATO savez, ispitanici su uglavnom birali odgovore: privlačenje stranih investicija, pitanje sigurnosti općenito, a najviše se slažu da ulazak u NATO povećava šanse BiH za ulazak u EU.

“Rezultati sugerišu da kod ispitanika srpske nacionalnosti, koji se najviše protive ulasku BiH u NATO, približavanje ulasku BiH u EU dominira kao pozitivan razlog, zajedno sa ulaganjima u ekonomiju. Ekonomija kao korist od članstva u NATO savezu je posebno izražena kod ispitanika hrvatske, a kod ispitanika bošnjačke nacionalnosti dominiraju pitanja sigurnosti općenito na Balkanu, ali i unutar BiH”, navode.

Na pitanje, kada neka država želi da ostvari štetan uticaj u BiH i oko nje radi svojih interesa ili saveznika u BiH, na koji način to najčešće ostvaruje, većina ispitanika cijeni da je to najčešće putem kontrole pojedinih političara, ali i pojedinih medija u BiH.

Upravo se čita:  Ministri šest država EU: Podrška otvaranju pregovora sa BiH do kraja godine

U Republici Srpskoj su značajno naglašeni stavovi da se štetni uticaj vrši i putem mreže špijuna, saradnika, te putem svojih ambasada ili DKP-a neke zemlje u BiH, dok u Federaciji dominira stav da je kontrola pojedinih političara i stranaka zapravo najčešće prisutan način ostvarivanja štetnog uticaja.

“Naša namjera je da rezultati istraživanja posluže za informiranje i oblikovanje sveobuhvatne strategije za javnu raspravu o NATO integraciji BiH. Uviđajući kako postoji dio stanovništva koji nije ni čvrsto za ni protiv prijema u NATO, važno je informirati one koji su neodlučni putem strateške komunikacije, navodi Bećirević.

Profesorica dodaje da fokus grupe pokazuje da racionalni razgovori zaista mogu promijeniti mišljenje o NATO-u, te stoga razvoj komunikacijske strategije mora uključivati pažljivo kreiranje narativa koje rezoniraju s vrijednostima i brigama ove publike.

“Takav pristup u korištenju rezultata bi imao za cilj da se pozitivna saradnja s NATO-om ne doživljava samo u sigurnosnom i ekonomskom smislu, već kao dio šire opredijeljenosti demokratskim načelima, ljudskim pravima i vladavini prava. Odvajanje euroatlantskih integracija u dva zasebna narativa o EU i NATO-u dovelo je do toga da rasprava o jednom ne uključuje nužno i raspravu o drugom, jer su neki domaći, ali i međunarodni akteri pristali na ideju da je NATO integracijski proces toksičan za priču o EU integracijama. Međutim, naše istraživanje sugerira da je to odvajanje nehotice umanjilo vidljivost i percipiranu važnost NATO integracije u javnom diskursu. Ponovno preispitivanje tog pristupa od ključne je važnosti, a strategiji bi koristio integriraniji pristup u kojem se euroatlantske integracije tretiraju kao komplementarni, a ne kao različiti ciljevi”, zaključuje Bećirević.

Upravo se čita:  Široka delegacija BiH u Briselu: Predsjednici vladajućih stranaka na sastanku sa Varhelyijem

Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže da, kada bi građane bile koje države, čak i one koje su trenutno članice NATO-a, anketirali, vjerovatno bi određeni procenat ljudi bio protiv da su članice ili da one koje nisu ušle – uđu u NATO savez.

“Rekao bih da je to više stvar jedne političke opcije u RS koja je na vezi sa režimom Vladimira Putina i radi po njegovim instrukcijama, a mislim da su građani RS dobrim dijelom i u privatnim, mojim kontaktima za to da uđemo pod siguran kišobran, kišobran jedne velike vojne sile, političke, ekonomske kao što je NATO savez. Mislim da će se to desiti i da će biti svi zadovoljni. Jer bilo koji dio planete, pogotovu mali kao što je RS, nema snage i moći da na bilo koji način bude suprotstavljen NATO savezu. To su hirovi trenutnih politika iz manjeg entiteta, a kada su pitanju građani, pozivam ih i preporučujem da uđemo u NATO savez, jer niko ne ide ni u Kinu ni u Rusiju da radi. Svi sa ovih prostora znamo gdje ljudi idu i traže bolje sutra, a to su države EU”, podvlači Helez.

Preporučeno za vas

Izdvajamo

Ministar objavio detaljne informacije: “Na javni poziv za EU pomoć imali smo i prijave mrtvih ljudi, žao mi je što nema dovoljno novca”

Na javni poziv za EU pomoć prijavilo se više od 216.360 domaćinstava u kojima živi 429.066 pojedinaca, a prema...

Možda vas zanima i ovo