Izložba “Zidovi” predstavlja prvu samostalnu izložbu Nidala Šaljića, koja je rezultat višegodišnjeg istraživanja nekadašnjih logora i mjesta stradanja civila u Bosni i Hercegovini. Autor je četiri godine posvetio dokumentiranju ovih značajnih lokacija, kroz koje se povezuje s publikom, donoseći vizuelni prikaz zaboravljenih prostora.
Izložba “Zidovi” nudi osvetljenje mračnih perioda historije, a Šaljić naglašava da nije samo obična izložba, već trajni arhiv koji se protivi zaboravu. “Ovo je poziv na akciju, očuvanje istine i kolektivnog sjećanja”, izjavio je autor. Ističe da je očuvanje tragova historije i sjećanja na žrtve rata obaveza svih nas, jer ispravno izučavanje historije može donijeti društveni progres.
Lokacije poput Prijedora, Banja Luke, Brčkog, Bijeljine, Rogatice i Srebrenice bile su domaćini fotografija na izložbi. Šaljić ističe da su neki od ovih prostora danas izmijenjeni ili potpuno uklonjeni, ali to ne znači i da su istraženi događaji zaboravljeni. “Ponosan sam na činjenicu da ljudi žele znati i razumjeti”, dodaje autor.
Prva izložba zabilježena je 31. maja u Ženevi, tokom obilježavanja Dana bijelih traka, uz podršku Općine Meyrin. Samo mjesec dana kasnije, organizovana je još veća izložba koja će omogućiti dodatno istraživanje i razumijevanje mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini. Šaljić poručuje da sjećanje, istina i edukacija mogu doprijeti do ljudi koji traže razumijevanje.
Izložba će biti dostupna posjetiocima u hodnicima Međunarodne kuće udruženja od 30. juna do 19. jula, osim nedjeljom. Organizatori su Ajla Kuduzović sa Udruženjem “Bosančica” i “Solidarnost Bosna”. Kuduzović naglašava da je interes za izložbu u Švicarskoj simboličan i važan za širi dijalog o kulturi sjećanja.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, više od 650 logora uspostavljeno je širom zemlje, a u njima je bila zatočena više od 230.000 osoba. Prema podacima do kojih je Šaljić došao tokom istraživanja, više od 30.000 ljudi ubijeno je na brutalne načine.
Nidal Šaljić je fotograf i videograf iz Sarajeva, posvećen dokumentaciji prostora, ljudi i tragova kolektivnog sjećanja. Njegov rad je oblikovan dubokom vezom s Bosnom i Hercegovinom. Šaljić je prvo iskustvo u fotografiji stekao kroz saradnju s Balkanskom istraživačkom mrežom na projektu “Prizori zločina”, koji mu je pomogao da razumije fotografiju kao sredstvo svjedočenja.
Kuduzović se nada da će izložbu ponovo predstaviti i u Lausannei te da će nastaviti njeno gostovanje u drugim kulturnim i akademskim prostorima. Naglašava važnost Nidalovog rada i njegovu ulogu u širem dijalogu o kulturi sjećanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i unutar dijaspore.