Posebnu pažnju izazvale su informacije da je Zvonimir Frka-Petešić, šef Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, na sastanku zagovarao jačanje saradnje s Bošnjacima. Takav stav dio političkih krugova protumačio je kao odstupanje od dosadašnje politike i nacionalnih interesa Hrvata.
Sve to ukazuje na postojanje dva različita politička pristupa. S jedne strane nalazi se pragmatičniji pristup koji dolazi iz Zagreba, dok s druge strane dio hrvatskih političkih struktura u BiH insistira na narativu o trajnoj političkoj ugroženosti, što, prema pojedinim analizama, doprinosi očuvanju postojećih političkih odnosa.
Rezoluciju pokrenuo Penava
Važno je napomenuti da je inicijativu za rezoluciju pokrenuo predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, čija je politička pozicija posljednjih mjeseci predmet brojnih analiza u Hrvatskoj.
Na to je u intervjuu za Nacional ukazao i Marijan Pavliček, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Hrvatskih suverenista, koji smatra da je pitanje trećeg entiteta Penava otvorio kao dio pokušaja izlaska iz aktuelne vladajuće koalicije. Prema njegovom mišljenju, zaoštravanje političkih odnosa trebalo bi Domovinskom pokretu donijeti bolji izborni rezultat.
Nakon brojnih medijskih napisa o sadržaju zatvorenog sastanka, reagovao je i sam Zvonimir Frka-Petešić kako bi pojasnio vlastite stavove.
Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, Frka-Petešić je iznio procjenu da bi nakon isteka mandata aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića mogla postojati mogućnost izbora hrvatskog člana Predsjedništva unutar postojećeg ustavnog okvira, bez dodatnog podizanja političkih tenzija.
Istovremeno je ocijenio da zaoštravanje retorike i jednostrani politički zahtjevi mogu dodatno homogenizirati bošnjačko biračko tijelo, što bi, umjesto približavanja rješenja, moglo proizvesti suprotan efekat.
Plenković odbacuje priče o trećem entitetu
U takvom kontekstu dio hrvatskih medija i političkih komentatora otvorio je pitanje zbog čega su se na meti kritika našli premijer Hrvatske Andrej Plenković i njegov šef kabineta Zvonimir Frka-Petešići.
Prema navodima izvora bliskih hrvatskim vlastima, iza cijele polemike stoji dio političkih struktura iz Hercegovine koje su rezoluciju Domovinskog pokreta iskoristile za ostvarivanje vlastitih političkih ciljeva.
Prema tim tumačenjima, stabilizacija odnosa između Bošnjaka i Hrvata značila bi slabljenje političkog narativa koji se godinama temelji na tvrdnjama o trajnoj ugroženosti, a upravo taj narativ pojedinim političkim akterima predstavlja važan dio političkog djelovanja.
Istovremeno, zahvaljujući pozicijama u Domu naroda na državnom i entitetskom nivou, ove političke grupacije raspolažu značajnim institucionalnim mehanizmima, uključujući mogućnost blokiranja pojedinih procesa.
U tekstu se navodi i da zvanični Zagreb pod vodstvom Andreja Plenkovića ne podržava ideju stvaranja trećeg entiteta niti bilo kakve nove teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine, već zagovara zaštitu ustavnih prava Hrvata kroz postojeći ustavni okvir i razvoj partnerskih odnosa između Hrvata i Bošnjaka.
“Za Hrvatsku i Hrvate dugoročno je od iznimne važnosti da odnosi između Hrvata i Bošnjaka budu što bolji. Upravo je hrvatsko-bošnjačko savezništvo omogućilo Vašingtonski sporazum, vojni preokret 1995. godine i Dejtonski mirovni sporazum. Ono je tada bilo presudno za opstanak Bosne i Hercegovine, a i danas predstavlja jedan od ključnih preduvjeta njezine stabilnosti i pune političke ravnopravnosti Hrvata. Hrvati u Bosni i Hercegovini gotovo u cijelosti žive u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje su Bošnjaci više od tri puta brojniji. Upravo zato hrvatski je interes graditi takve političke odnose u kojima će i bošnjačka politika imati jasan interes poštovati načelo da svaki konstitutivni narod sam bira svoje legitimne političke predstavnike.”