Obilježavanje zločina na Korićanskim stijenama u Bosni i Hercegovini predstavlja kontinuiranu borbu za pravdu i istinu, poručuju predstavnici organizacija koje okupljaju žrtve rata. Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša, naglašava važnost institucionalne podrške u očuvanju sjećanja na zločine u Prijedoru.
U okviru obilježavanja stravičnih događaja koji su se odvijali tokom rata u Bosni i Hercegovini, predsjednik Saveza logoraša u BiH, Seid Omerović, istakao je kako je ova praksa od izuzetne važnosti u potpori dokazima međunarodnih i domaćih sudova. Omerović je naglasio da se zločini ne smiju zaboraviti te da je od suštinske važnosti da se sjećanja na njih prenose na mlađe generacije, kako bi se izgradila solidarna i pravična društvena zajednica.
Omerović je iznio zabrinjavajuću informaciju da je iz godine u godinu sve manje preživjelih svjedoka, ali da postoji veliki interes mladosti da prisustvuje ovim događanjima. “Prijeko je potrebna zakonska regulacija pitanja logoraša u BiH, kao i izgradnja spomen-obilježja za ubijene na ovoj lokaciji,” dodao je Omerović, ukazujući na značaj sjećanja na 224 ubijena na Korićanskim stijenama, koja su, nažalost, postala samo statistika tokom godina.
Istina i pravda kao obaveza društva
Omerović je također istakao da je širenje istine i pravde obaveza svih nas, ne samo preživjelih zločina, nego i mladih koji su budućnost društva. “Time se gradi zdrav temelj države za sve,” naglasio je Omerović.
Prema analizi presuda međunarodnih i domaćih sudova, dana 21. augusta 1992. godine, srpske snage su na Korićanskim stijenama ubile oko 200 muškaraca. Ovi ljudi su naredbodavno izašli iz autobusa i kleknuli na ivici provalije. Autobusi su prevozili zatočenike iz logora “Trnopolje”, a u akciju su se uključila i vozila iz Tukova. Također, u presudama Suda BiH navedeno je da su s vrha litice na tijela ubijenih i ranjenih bacane ručne bombe.
U međuvremenu, Munevera Avdić, predsjednica Organizacije porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba “Vrbanja”, također je naglasila važnost održavanja tradicije obilježavanja godišnjice ovog zločina kako bi se sjećanja na prošlost prenijela s koljena na koljeno. Avdić je dodala da je na Korićanskim stijenama pronađeno pet Bošnjaka i Hrvata s područja Kotor-Varoši, te je ukazala na nužnost boljeg rada pravosudnih institucija sa pitanjem nestalih osoba.
“Pitanje nestalih osoba u BiH je potpuno zanemareno i još uvijek se traži preko 7.000 građana. Treba pitati institucije da li rade svoj posao,” poručila je Avdić, koja smatra da je na Korićanskim stijenama potrebno trajno spomen-obilježje za nevinije žrtve ovog zločina.
Organizatori i pravosudne presude
Organizatori ovogodišnjeg obilježavanja bili su Udruženje logoraša “Prijedor ‘92”, Udruženje logoraša Kozarac, te Organizacija porodica šehida “Vrbanja”. Na međunarodnoj pravnoj sceni, Darko Mrđa, bivši pripadnik Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, osuđen je na 17 godina zatvora zbog svog učešća u ovom zločinu.
Do današnjeg dana, za zločine na Korićanskim stijenama pravosnažno je osuđeno deset policajaca iz Prijedora, a trojici su izrečene kazne zatvora od po 23 godine. Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a ostali su također dobili različite zatvorske kazne u zavisnosti od stepena učešća u tim događajima. Ova presudna praksa predstavlja samo dio šireg okvira borbe za pravdu i priznanje žrtava tokom rata u Bosni i Hercegovini.