Koplja oko minimalne plate u Republici Srpskoj početkom 2024. lomila su se i prelomila na 900 KM. Toliko ona iznosi u manjem bh. entitetu i, mada je bilo govora da će dovesti do enormnog otpuštanja radnika, prema mišljenju sindikata, do toga nije došlo.
Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić kaže za Oslobođenje da su nakon prvog kvartala izvršili dubinsku analizu koja je pokazala da je naprotiv došlo do značajnijeg pomaka na tržištu rada.
– Čak za osamdesetak maraka je porasla i prosječna plata i ona sad iznosi 1.394 marke. Iz ovoga se da zaključiti da je minimalna plata pogurala i druge plate, tvrdi ona.
A ono što je bilo karakteristično pred utvrđivanje minimalca je, kako kaže, bila presija dijela poslodavaca koji su sijali strah neka tri mjeseca kako će automatski otpustiti 20.000 radnika i kako će propasti privreda.
– Na taj način oni su, ustvari, porobljavali strahom radnike da ne povećavaju i druge plate. Nije im pošlo za rukom. Ono što je činjenica – negativne posljedice porasta najniže plate nema. Tržište rada nije trpjelo nikakve udare i privreda nije propala. Posljednji podatak koji imamo – na Zavodu za zapošljavanje kada uporedimo podatak iz aprila prošle i ove godine, vidimo da je razlika u stotinjak radnika više ili manje prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje. Nije bilo otpuštanja radnika. Naravno da je tržište živo, ljudi odlaze, dolaze, ali posljedice nije proizvela. Doduše, možemo reći samo da je kriza koja je pratila EU uticala i na nas. To je jedna od otežavajućih okolnosti koja nema nikakve veze sa najmanjom platom, zaključuje ona.
Međutim, predsjednik Unije poslodavaca RS-a Zoran Škrebić ne dijeli njeno mišljenje. On ističe da je Unija poslodavaca krajem prošle i početkom ove godine upozoravala da će se kriza koja je zahvatila EU prenijeti i na tržište RS-a, posebno velike proizvođače i velike izvoznike.
– Upozoravali smo da će u takvim uslovima značajno povećanje bilo kojeg ekonomskog parametra, naročito povećanje najniže plate, imati negativne efekte. Kriza se prelila iz EU na cijelu BiH. Neke kompanije, koje su bile na granici rentabilnosti, nisu mogle da održe poslovanje. Ostale su radile na smanjenju zaposlenih, kazao je i dodao da se to vidi iz statističkih podataka za prva četiri mjeseca.
– Zaposlenost u industriji za prva četiri mjeseca 2024. u odnosu na isti period 2023. smanjena je za četiri posto. U prerađivačkoj industriji za 5,2 posto, dok je najpogođenija grana ovom krizom proizvodnja namještaja za 18,7 posto. Doduše, ne možemo reći da je samo jedan element uzrok, ali mi smo upozoravali da je ovo jedan od najnezgodnijih momenata za povećanje najniže plate. Poslodavci nisu protiv da plate rastu, međutim, jesmo protiv toga da se to radi administrativnim mjerama u iznosu i procentu koji se dešavao u ovom periodu, objašnjava Škrebić.
No, ono što neće priznati ni u Sindikatu ni u Uniji poslodavaca jeste da je veliki broj firmi koje minimalac od 900 KM ne isplaćuju. To su učinile prva dva-tri mjeseca, a kako inspekcija nije radila svoj posao, dobar dio ih se vratio staroj praksi – isplati po 600 i nešto maraka na ruke.
Minimalna plata mora rasti, ali je realno očekivati i da se smanji stopa doprinosa kako bi poslodavci imali prostora da povećaju sve plate, kaže Ećo
S druge strane, radnici u Federaciji BiH rade za minimalac od 619 KM. Od obećanja da se mora povećati na 1.000 KM, izgleda još nema ništa.
Predstavnik 19 granskih sindikata u FBiH Mevludin Bektić objašnjava da je predloženi rok 1. juli neizvjestan, jer je u ovom slučaju minimalac političko pitanje koje se veže za donošenje seta fiskalnih zakona. I dok dođe na red, sa inflacijom će biti isti kao stari.
– Minimalac u RS-u može biti svojevrstan indikator šta bi se dešavalo u Federaciji. Pratio sam šta se dešavalo prvih mjeseci u RS-u nakon odluke o minimalcu, a ustvari ništa se nije dešavalo. Prvo je bilo puno komentara, ali nemamo statističkih podataka da li je bilo otpuštanja i je li to bilo preveliko opterećenje za poslodavce. U suštini, podaci bi nas uputili šta bi se desilo u Federaciji, kaže Bektić.
Ističe da itekako ima prostora za povećanje minimalne plaće.
– Ali, nisam siguran da li će i 1.000 KM biti dovoljno s obzirom na inflaciju. Vjerujem da će biti svojevrsnog traženja Vladinog modaliteta kako bi se smanjili porezi na doprinose, kaže Bektić i podvlači da će i s tim minimalcem biti bolje nego sad, ali dok se ne susretnemo sa konkretnim stanjem, nećemo znati šta nas čeka.
Prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pad u martu za 2,5 miliona KM u odnosu na februar, za šta trenutno nemamo obrazloženje, navedeno je u analizi Ministarstva finansija RS-a
– Sve je hipotetička pretpostavka, šta će biti, niko ne može sa sigurnošću tvrditi, ali i ovaj koncept sa niskim plaćama (minimalac je sada 619 KM) je neodrživ. Izrabljuju se radnici, a mislim da poslodavci vješto koriste taj štit prevelikih plaća i mogućeg otpuštanja radnika. Ovdje svakako treba zaštititi identitet radnika i pokušati zaustaviti ekonomske migracije radno sposobnog stanovništva, tvrdi on.
Predsjednik UO Udruženja poslodavaca KS-a Suad Ećo kaže da oni podržavaju ovu ideju ako bi se išlo u pravcu da se smanje doprinosi i porezi, odnosno rastereti poslodavac.