“Preko nekih naših susjednih država vrši se blokada naoružavanja Oružanih snaga BiH, a preko Vijeća ministara.
Međutim, mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regionu. Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5000 dronova samoubica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi.
Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurirati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH.
Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije”, tvrdi Helez.
S obzirom na ratove koje je Srbija vodila, navodi Helez, najbolji bi bio neki međunarodni dogovor da se ta država demilitizira – bio bi Balkan miran.
“Ono što sad tvrde da imaju, to apsolutno nije tačno. To je zamajavanje njihove javnosti. Kod njih je najviše od svih država na Bakanu staro rusko naoružanje. Mi smo to skoro iskorijenili. Mi se okrećemo NATO standardima. Neću reći da je to zanemarivo, mi itekako to pratimo i u toku smo. BiH nikad od 1992. nije bila stabilnija što se tiče sigurnosti. Mi imamo svoje saveznike i svoje resurse. Na sve utjecaje imamo odgovore”, podvukao je Helez.
Vijeće ministara smoglo snage
Bez obzira na sve opstrukcije, ipak je ovo Vijeće ministara BiH smoglo snage da donese ključne zakone i došli smo do samih vrata otvaranja pregovora, kaže Helez.
“Ovo Vijeće ministara BiH, bez obzira na sve opstrukcije koje imamo, a zna se i od koga dolaze, usvojilo je 15 zakona za godinu dana. Ako poredimo s prethodnim Vijećem, za četiri godine usvojeno je svega šest zakona. Od toga mi smo usvojili deset evropskih zakona. Neki su iz 14 prioriteta. Uvjeren sam, došli smo do tog jednog – zakon o sudovima, da ćemo smoći snage da i to završimo, i na putu smo da otvorimo pregovore s EU”, navodi on.
Zakon o sudovima
Poručio je i da neće glasati za Zakon o sudovima ukoliko se on ne bude odnosio na cijeli prostor BiH i ako bude bilo šta protiv BiH.
“Imam pravo veta u Vijeću ministara BiH i nikad neću dići ruku za nešto što je štetno za BiH. Jesam čovjek kompromisa, ali kompromis na štetu države nikad neću podržati”, poručio je Helez.
Kaže i da je on jedan od rijetkih političara koji ne pravi problem oko sjedišta Apelacionog odjeljenja, Banja Luka ili Istočno Sarajevo – za nekoliko godina to će biti potpuno svejedno. Kako navodi, bitnije je da se ne dopusti oduzimanje nadležnosti Suda BiH.
“Ne može Milorad Dodik imati Sud pod kontrolom sve i da je sjedište u Banjoj Luci. Dodik ako kontroliše pravosuđe, on sudiju može kontrolisati i u Sarajevu i u Banjoj Luci. Sudiju kojeg ne kontroliše, potpuno je svejedno hoće li biti u Banjoj Luci. Lakše i operativnije je da sjedište bude u Istočnom Sarajevu. Nije vrijedno da nam sve propadne zbog toga i odgovorno tvrdim za pet ili nekoliko godina da će to biti potpuno svejedno. Sud BiH mora biti – Sud BiH, a ne da se zove tako zove, a nema ovlasti na cijelom prostoru BiH. To nikad neću dozvoliti”, smatra Helez.
Izborni zakon
Dalje navodi da izborni integritet po zvaničnicima EU sad nije u fokusu i nije prioritet broj jedan. Međutim, ističe Helez, jako je bitno da imamo izborni proces koji je pošten, transparentan i da jednom nakon rata imamo izbore onako kako je volja glasača.
“To je pitanje svih pitanja prije lokalnih izbora i mislim da će se to donijeti – ukoliko vlasti ne uspiju da se dogovore, to će nametnuti visoki predstavnik”, rekao je on, pa dodao:
“Sadašnji izborni zakon, kada su u pitanju članovi Predsjedništva BiH, meni je potpuno normalan. Prihvatam ovo ovako. Nije dobro ni za hrvatski narod da se sve svodi na jednu stranku i da nema višestranačja”.
“Dodik nije čovjek kome se može vjerovati”
Na pitanje šta ako visoki predstavnik nametne izmjene izbornog integriteta, a znamo Dodikov stav, naglašava da je Dodik pokazao u posljednjih deset godina da nije čovjek kojem se može vjerovati.
“To najviše košta te ljude koji tamo žive. Po ko zna koji put ih je prevario. ‘Ne damo’, ‘otcijepit ćemo’, ‘blokirat ćemo’ – od toga nema ništa. On nema nikakve ovlasti. Država BiH ona je priznata od UN-a. Za sve ima sud, krivična prijava i krivična odgovornost. Hvala Bogu da je ovo počelo da radi, da nema niko iznad zakona. Sad se ljepše i bolje ponaša”, pojasnio je.
Na konstataciju da se stiče dojam da smo sve dalje od NATO-a, Helez je rekao ‘kao i sve u BiH, zna se ko koči.
“To ljudi iz manjeg bh. entiteta ne kriju. Oni kažu da nisu za NATO integracije, međutim ono što njima ne ide u prilog – to je Član 84 Zakona o odbrani koji kaže decidno – dužni su oba doma Parlamenta BiH, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo odbrane BiH da sve urade i ispune sve uslove da BiH postane član NATO-a, i tačka. Ono što otežava, ne volim govoriti o prethodnom sazivu Vijeća ministara, ali sigurno su napravili grešku, ne vjerujem da je to nesvjesno, kad su Komisiju za NATO integracije preimenovali 2021., Bisera Turković i Selmo Cikotić su glasali, u Saradnju sa NATO. Sad je to malo, ali je zakon stariji od podzakonskog akta. Mi se približavamo NATO savezu, Plan reformi ide. Mi smo spremni. Mi sada imamo nekoliko deklarisanih jedinica. Najbolja je laka pješadijska bataljonska grupa koja je potpuno usklađena sa NATO standardima, imamo još i deminerski tim koji je jako dobar, te vojnu policiju. Dok ovaj pjeva pod šatorima, mi polako idemo ka NATO savezu”, poručio je Helez.
Vojni kampovi
Upitan je li ga Tužilaštvo ikad informisalo vezano za predmet o vojnim kampovima u istočnoj BiH, odgovara:
“Plan je bio – to je šokiralo te ljude iz RS-a, intervenisao je Dodik – recite da nema ništa, onda podnesite krivičnu prijavu protiv Zukana. Ja kad sam otišao da dam izjavu, pored onoga čime sam raspolagao, mene je još stotinu ljudi nazvalo koji hoće da svjedoče, koji su svojim očima vidjeli te ljude kako se obučavaju. I najviše ih je šokiralo, i tome se šuti, kad je došao Srbin iz Istočnog Sarajeva i sve ispričao. Ja mu čestitam na hrabrosti, služio je kao konobar tamo. Mislite da bi oni šutjeli da imaju nešto protiv mene – ja bih krivično odgovarao. Ja to nisam napamet govorio”.