Dugotrajna suša i pad otkupnih cijena ozbiljno ugrožavaju poljoprivredni sektor u Republici Srpskoj, a više od 5.000 porodica se suočava s egzistencijalnim problemima. Poljoprivrednici zahtijevaju hitne mjere kako bi stabilizovali situaciju i spriječili daljnji kolaps. Ukoliko vlasti ne reagiraju, najavljuju proteste.
Poljoprivredni sektor u Republici Srpskoj suočava se s teškim posljedicama dugotrajne i ekstremne suše koja je tokom ove godine prepolovila prinose na oranicama, livadama i pašnjacima. Ova situacija ne pogađa samo domaćinstva bez sistema za navodnjavanje, već i ona koja ih posjeduju, jer su usljed visokih temperatura presušili brojni izvori, potoci i bunari.
Kriza uzrokovana vremenskim neprilikama dodatno se produbljuje ranijim smanjenjem otkupnih cijena svježeg sirovog mlijeka, što direktno ugrožava egzistenciju više od pet hiljada porodica koje zavise od ovog sektora. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika-mlječara Republike Srpske, Milorad Arsenić, uputio je zvanični dopis ministarki poljoprivrede s konkretnim zahtjevima za stabilizaciju sektora, uključujući isplatu premija za jun i jul najkasnije do 20. septembra, kao i isplatu premija po grlu do kraja septembra.
“Na ovaj način bi se olakšale pripreme naših seljaka za predstojeću jesenju sjetvu i omogućilo vraćanje dugova dobavljačima, čime bi se pomoglo čitavom lancu vrijednosti da ponovo stane na noge”, navodi se u saopćenju Udruženja.
Međutim, poljoprivrednici upozoravaju da su njihove aktivnosti dodatno otežane zbog odbijenice Agencije za agrarna plaćanja koja je odbila njihov zahtjev za sufinansiranje. Oni napominju da sve zemlje u okruženju, kao i Federacija BiH, ulažu velike sume novca kako bi ojačale prerađivačke kapacitete, te apeliraju na ministarstvo i vladu da preispitaju odluku kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.
Gubitak roda kukuruza odrazio se na stočni fond jer nedostaje osnovna sirovina za stočnu hranu. Načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina, Sreten Vučković, ističe kako je slabiji rod kukuruza direktno povezan s poremećajem na tržištu žive stoke. Farmeri izražavaju zabrinutost da neće moći obezbijediti dovoljne količine hrane za svoje farme, što dodatno smanjuje stočni fond.
Poljoprivrednik Radenko Arsenović ističe da je njegova proizvodnja pred kolapsom. “Mi smo dio stočnog fonda već rasprodali, a ako nam ne budu neki podsticaji isplaćeni, moraćemo i ostalo rasprodati”, navodi Arsenović, naglašavajući da je otkupna cijena mlijeka pala na oko 0,50 KM dok su ulaganja porasla, a istovremeno su ostali i bez stočne hrane.
Agrar se također bori s prekomjernim uvozom, s podacima da je u prva tri kvartala 2023. godine u BiH uvezeno mlijeka i mliječnih prerađevina u vrijednosti većoj od 138 miliona KM. Ali unatoč tom pritisku, poljoprivrednici su se suočili s odbijenicom kada su pokušali izgraditi vlastite pogone za preradu mlijeka, a Agencija za agrarna plaćanja im je izdala odbijenicu zbog novih ograničenja u Pravilniku o kapitalnim investicijama.
Dok se jesenja sjetva i domaća proizvodnja nalaze pod znakom pitanja, ishod situacije zavisi od reakcije resornog ministarstva i Vlade, koja može odrediti hoće li ovi gubici ostati privremeni ili će dovesti do trajnog gašenja domaće proizvodnje.