Slovenija je prošlog četvrtka Hrvatsku stavila na tzv. crvenu listu epidemiološki nesigurnih država zbog korone, a predstavnik vlade Jelko Kacin kazao je u srijedu na konferenciji za novinare da je taj potez bio opravdan, posebno s obzirom na skori početak školske godine.

– Sada nas manje zanima broj zaraženih na 100.000 stanovnika u zadnjih 14 dana, a više to koliko unosa zaraze imamo iz pojedine države, kazao je Kacin na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Dodao je da je zato odluka vlade o obveznom karantinu za one koji se vraćaju sa zapadnog Balkana, pa i iz Hrvatske, bila pravilna jer se zadnjih dana broj importovanih slučajeva smanjuje.

– Bilo bi neodgovorno da smo samo čekali na broj novih slučajeva. One koji su bili u Hrvatskoj smo pravovremeno upozorili na trend pa je od prošle sedmice prenosa zaraze iz Hrvatske u Sloveniju bitno manje”, kazao je Kacin, dodajući da su se slovenački turisti iz Hrvatske počeli vraćati odmah nakon 14. avgusta, kada im je vlada uputila svoje prve poruke.

Kacin je dodao da je glavna intencija vlade kontrola novih zaraza pred početak nove školske godine te da vjeruje da će svi importovani slučajevi zaraze biti stavljeni pod kontrolu do sljedećeg utorka, kad se škole po planu otvaraju.

U Sloveniji je u zadnja 24 sata testiranjem potvrđeno 36 novih zaraza, znatno više nego prethodni dan, ali se broj importovanih slučajeva smanjuje.

Kako je na vladinoj konferenciji za novinare u Ljubljani rekla infektolog Nuška Čakš Jager, u Sloveniju su od početka juna do sada uvezena 323 slučaja zaraze korona virusom, od toga 179 iz Hrvatske, 45 iz BiH, 30 iz Srbije i 19 sa Kosova, a ostalo iz drugih država.

– Od jučerašnjih 36 novozaraženih dvoje je došlo iz Hrvatske, a dvoje iz Njemačke, prema podacima slovenačkog Instituta za javno zdravlje, dodala je.

Kacin je kazao da se broj zaraza povećava i italijanskoj pokrajini Friuli Veneciuja Đulija (Furlanija Julijska Krajina) koja graniči sa Slovenijom, ali da vlada još nije raspravljala o mogućim mjerama.

Dodao je da se prema susjednim državama, koje su sve članice EU, pa i onima u kojima živi slovenačka manjina, kao u okolini Trsta, primjenjuju “fleksibilnije” mjere za sprečavanje unosa Kovida-19 te da Slovenija sa svim susjedima ima i posebne bilateralne dogovore koji je obvezuju u sadašnjoj situaciji.

Na kritike koje se pojavljuju u javnosti da bi sadašnja vlada i onima koji dolaze iz drugih država zapadnog Balkana, a ne samo iz Hrvatske, trebalo da omogući 48-satni boravak i povratak u Sloveniju bez karantina, ako npr. u BiH, Srbiji ili drugim takvim destinacijama imaju nekretnine, blisku rodbinu ili su radni migranti, Kacin je kazao da to nije moguće postići u sadašnjoj situaciji.

Utvrđeno je postojanje osnove sumnje da je ostvario obilježja kaznenog djela Krivotvorenje isprave radi čega će protiv njega biti podnesena kaznena prijava nadležnom općinskom državnom odvjetništvu.

Policijska uprava splitsko-dalmatinska je izvijestila da je u utorak 24-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine policijskim službenicima na uvid dao test na koronu, a sumnja se da je riječ o krivotvorenoj ispravi.

– Jučer oko 14: 20 sati na međunarodnom graničnom prijelazu Kamensko, prilikom obavljanja granične kontrole, 24-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine je policijskim službenicima na uvid dao test na kovid. Zbog sumnje da se radi o krivotvorenom medicinskom nalazu, 24-godišnjak je doveden u službene prostorije radi provođenje istraživanja.

Utvrđeno je postojanje osnove sumnje da je ostvario obilježja kaznenog djela Krivotvorenje isprave radi čega će protiv njega biti podnesena kaznena prijava nadležnom općinskom državnom odvjetništvu. Istome je u skladu sa Zakonom o schengenskim granicama odbijen ulazak u Republiku Hrvatsku, stoji u saopćenju PU Splitsko-dalmatinske.

SRBIJA – Komentarišući uzrok iznenadne smrti svoje supruge, Boris kaže da očekuje rezultate obdukcije, ali da ima neke sumnje.

Suprug Dragane Savić (34), porodilje koja je u ponedjeljak preminula u Klničkom centru u Nišu, tvrdi da je ona bila potpuno zdrava te da sumnja da je njena smrt posledica propusta u postporođajnom zbrinjavanju.

– Bila je jaka kao stena, kada je pre deset godina rodila prvo dete, oporavila se izuzetno brzo. Ma, odmah posle porođaja je bila na nogama, zato nisam bio zabrinut kada je ponovo otišla u bolnicu. U 18:45 sati se porodila, javila mi se oko 22 sata, ali nije zvučala dobro. Kazala mi je da joj je loše i da je krv svuda oko nje. Rekla mi je da je ušivena, da ima sedam do devet kopči, ali da i dalje krvari. Nisam bio zabrinut, mislio sam da je pod nadzorom lekara i da će sve biti u redu. Rekao samo joj: “Dobro Gago, sekli su te, odmori malo, bićeš dobro”.

– Malo kasnije sa njom se čula i naša desetogodišnja ćerkica, pričale su o bebi… Ja sam joj preko vibera slao poruke, tešio sam je i slao joj poljupce. Nastavili smo slavlje, priznajem bio sam pripit, srećan što sam postao otac po drugi put pa sam, nakon što sam ispratio goste, zaspao – opisuje Boris događaje koji su prethodili tragediji.

Ono što mu je bilo čudno je što, kada se probudio, u telefonu nije bilo novih poruka od njegove voljene žene.

– Telefon mi je bio prazan, uključio sam ga i pogledao u viber… Tamo ništa… Odmah mi je bilo sumnjivo, jer, ona me je obožavala. Znam da bi mi slala ljubavne poruke i poljupce, a nije bilo ničeg. Nije prošlo mnogo, u sobu uđe moj otac… Kaže: “Došao čika Bora!” To je njen otac, nešto me je žacnulo, zapitao sam se šta će on kod nas tako rano. Bio je zabrinut, kaže: “Ništa mi se ovo ne sviđa što se ne javlja.” Ja sam i dalje pokušavao da budem pozitivan. Rekao sam mu: “Doneli su joj bebu, verovatno je izmorena.

– Tada je tastu zazvonio telefon, javio se neki doktor jer su mu preneli da je on zvao više puta da pita za Draganu. Upitao ga je da li je on suprug, tast je kazao da je njen otac, a lekar mu je rekao da dođe u bolnicu. On ga je pitao da li je Dragana dobro, doktor je kazao ne – kazuje ožalošćeni muž.

Sa tastom je kao bez duše otišao u bolnicu gde su im potvrđene najcrnje sumnje.

Pitao sam da li mi je žena živa? Rekli su: “Ne”. Užasnuo sam se, svašta sam im kazao, bio sam mnogo uznemiren. Tražio sam da je vidim, bila je modra, u ustima joj je bila cevčica, ispucali su joj kapilari po grudima. Bilo je strašno, zatražio sam da je našminkaju pre sahrane, da bude lepa kao lutka – vajka se očajni muž.

Komentarišući uzrok iznenadne smrti supruge, Boris kaže da očekuje rezultate obdukcije, ali da ima neke sumnje.

– Razgovarao sam sa nekim poznanicama, babicama u penziji koje pretpostavljaju da nakon porođaja nije očišćena, da je ostao deo posteljice ili nešto, što je izazvalo krvarenje a da je moguće da je i tokom tog zahvata zakačena neka arterija. Mogu samo da kažem da je ona bila jaka kao stena, stub kuće i da greška što je više nema, može da bude samo lekarska – zaključuje tužnu ispovest Boris.

Dragana će biti sahranjena danas na groblju u Vrežini.

Vlada Srbije ranije je uvela mjere za putnike iz Sjeverne Makedonije, Bugarske, Rumunije i Hrvatske

Na svim graničnim prelazima Srbije od danas je pojačana sanitarna kontrola zbog povratka turista sa ljetovanja iz zemalja sa povećanim brojem zaraženih.

Granična policija putnicima uručuje upozorenja sa naznačenim karakteristikama i simptomima virusa korona, te istaknutim brojevima telefona Instituta za javno zdravlje, objavio je RTS.

Vlada Srbije ranije je uvela mjere za putnike iz Sjeverne Makedonije, Bugarske, Rumunije i Hrvatske, zbog nepovoljne epidemiološke situacije.

Građani ovih zemalja koji ulaze u Srbiju moraju imati negativan test koji nije stariji od 48 časova.

“Ljudi tamo dolje se, kako je poznato, rado ljube prilikom susreta, rado slave u povećim grupama. Slično se govori kada je u pitanju Italija ili Španija.(…) Lako je u nekontroliranom ponašanju žitelja Balkana pronaći razlog zbog kojeg se virus širi.

Njemački mediji se i dalje bave koronom u jugoistočnoj Evropi. I dok jedni pišu o kolonama na slovensko-austrijskoj granici, drugi se bave starim sukobima u regiji na koje je pandemija bacila novo svjetlo.

“U subotu je Austrija zbog rastućeg broja novih slučajeva zaraženih koronom u Hrvatskoj pooštrila kontrole. Sada nisu samo austrijski građani koji se vraćaju iz Hrvatske dužni pokazati negativni test ili otići na dva tjedna u karantenu nego se i svi oni koji su u tranzitu moraju prijaviti i ispuniti određeni formular”, piše Die Welt o razlozima velikih gužvi na autocestama.

Na kraju je stvar očito prijetila ugrožavanjem ljudi u kolonama, jer se čekalo i do 15 sati, pa je premijer savezne pokrajine Koruška Peter Kaiser osobno naložio propuštanje onih koji su u tranzitu.

“Najvažnija je dobrobit ljudi”, citira Die Welt koruškog premijera.

List citira i jednog njemačkog turistu koji se prije polaska kući iz Hrvatske informirao o stanju na cestama na internetu gdje nije pronašao nikakve informacije o uvođenju dodatnih kontrola. Unatoč tome je čekao od subote u 17:30 do nedjelje ujutro u 7:30.

“Atmosfera među onima koji su čekali na granici je dijelom bila i agresivna”, kaže on.

O agresijama jedne druge vrste, govori jedan članak minhenskog lista Süddeutsche Zeitung (SZ). U njemu se piše o predrasudama koje žitelji središnje i zapadne Evrope gaje o stanovnicima “tog, pomalo mističnog područja zvanog Balkan”, povezuju s aktualnom problematikom pandemije koronavirusom.

Nakon što je izdano upozorenje za putovanja u određene dijelove Hrvatske, počelo se govoriti o središtima partijanja na obali kao o mogućim izvorima novog širenja zaraze.

Kako vide žitelje Balkana?

“Neobuzdana potreba za slavljenjem i Balkan, to su dva pojma koji idu zajedno”, piše ovaj list.

Počelo se govoriti i o “problematičnim tipovima ponašanja”.

“Ljudi tamo dolje se, kako je poznato, rado ljube prilikom susreta, rado slave u povećim grupama. Slično se govori kada je u pitanju Italija ili Španija.(…) Lako je u nekontroliranom ponašanju žitelja Balkana pronaći razlog zbog kojeg se koronavirus širi. To su društva koja pravila općenito, a posebice pravila o koroni ne uzimaju toliko ozbiljno koliko bi trebali”, navodi SZ.

U nastavku članka SZ ukidanje strogih mjera borbe protiv koronavirusa u junu povezuje s parlamentarnim izborima u Srbiji i Hrvatskoj, ali i početkom turističke sezone. U nastavku se spominju i neredi nakon izbora u Srbiji upereni protiv predsjednika Aleksandra Vučića (kojeg se u više navrata pogrešno naziva premijerom) koji su, kako se navodi, ponovno probudili tezu o Balkanu kao “bačvi baruta”.

Članak se nakon toga bavi nezadovoljstvom, ne samo političarima na Balkanu nego i u Bruxellesu.

“EU je izigrala svoje principe”, citira članak hrvatsku spisateljicu Slavenku Drakulić, a ova tvrdnja se potkrepljuje navodom kako su Italiji u korona-krizi “na kraju pomogli neprijatelji demokracije Kina i Rusija”.

Nakon povijesnog pregleda toga što je sve Evropa učinila krivo u regiji jugoistočne Evrope, u članku se, citirajući jedan znanstveni rad, primjećuje kako bi se narod trebao “osloboditi zaraze vladavine najgorih” i zaključuje: “Protesti u regiji su korak u tom smjeru”.