Iznad Bosne i Hercegovine ponovo sa uključenim transponderom leti avion kojeg koristi američka vojska za prikupljanje podataka.

Bombardier Challenger 650 poznat kao Artemis koji američka vojska koristi za prikupljanje podataka. Inače avion je u privatnom vlasništvu, a američka vojska ga “iznajmljuje po satu”.

Avion je poletio iz rumunske Constante koja se nalazi na obali Crnog mora, preletio Mađarsku, Hrvatsku i onda je kružio na relaciji od Tuzle do Mostara.

Od Nove godine u više navrata je ovaj avion letio iznad Bosne i Hercegovine, ali to nužno ne znači da snima Bosnu i Hercegovinu nego je izglednije da se radi o kontrolisanju dešavanja u Srbiji.

“Ovi avioni mogu vidjeti jako daleko kada lete na 40.000 stopa (oko 12 kilometara)”, rekao je za web-stranicu Defensone Mike Chagnon, zamjenik predsjednik Leidos Defence Group.

Koncept iza ovog špijunskog aviona uveliko se razlikuje od slušanja neprijateljskih razgovora na bojnom polju i umjesto toga omogućuje vojsci praćenje sofisticiranih komunikacija iz neprijateljskih nacionalnih država na sigurnoj udaljenosti, piše Robbreport.com.

Avioni sudjeluju u Sistemu visoke preciznosti otkrivanja i iskorištavanja (HADES) američke vojske, strategiji za prikupljanje visokoletećih obavještajnih podataka. Ideja je zamijeniti trenutne turbopropelere koji su korišteni u sukobima u Afganistanu i Iraku u potrazi za bombama uz cestu i pobunjenicima s naprednijom, manje ranjivom avionskom tehnologijom.

“Oni žele višeslojne senzorske mogućnosti od svemira do blata. Ovo je sloj u zraku”, rekao je Chagnon za Defenseone.com.

Kako ljetna sezona traje, postaje gotovo nemoguće pronaći slobodnog majstora.

Građevinski radnici su zauzeti unaprijed najmanje dva mjeseca, što predstavlja veliki problem za sve koji planiraju renovacije ili građevinske radove.

Trenutna situacija na tržištu građevinskih radova pokazuje da je potražnja za majstorima daleko veća od ponude.

Mnogi građani koji su planirali radove na svojim kućama sada se suočavaju s odgađanjima i dugim čekanjima.

Jedan od građana, Ahmed, izjavio je: “Od juna čekam da dobijem termin za renovaciju kupatila. Svaki put kad zovem, kažu mi da su već zauzeti i da moram čekati još najmanje mjesec dana.”

Ljetni mjeseci su uvijek bili popularni za građevinske radove zbog povoljnijih vremenskih uslova. Međutim, ove godine se čini da je potražnja za građevinskim majstorima premašila sve dosadašnje rekorde.

Majstori su već unaprijed rezervisani za projekte, što znači da će mnogi morati čekati do jeseni ili čak zime kako bi započeli svoje radove.

Porez na prazne stanove tema je o kojoj se već neko vrijeme govori u Bosni i Hercegovini. Prvi koji bi ga mogao uvesti je Kanton Sarajevo (KS), čija je Vlada, potvrdio je to za Forbes BiH premijer Nihad Uk, angažirala eksterne stručnjake zajedno sa partnerima iz UNDP-a, da se, pojasnio je, pozabave ovom problematikom kako bi se u konačnici ponudilo zakonsko rješenje koje bi za zajednicu imalo višestruku korist.

„Na jednoj od sjednica proteklog mjeseca imali smo kratku prezentaciju o aktivnostima koje smo do sada uradili. Ocijenili smo da veliki broj nekretnina u KS stoji prazno, da imamo balon cijena koje nisu realne, te nam je cilj da u tom segmentu uredimo tržište, da „otključamo“ te nekretnine, spustimo malo njihovu cijenu, ali i da motiviramo i angažujemo vlasnike stanova i poslovnih prostora da ih stave u promet kroz njihovo rentanje. Veći broj stanova i poslovnih prostora na tržištu doveo bi do pada cijena najma, a možda i ponukao građane KS i sve druge koji ulažu da kupe nekretninu u Sarajevu“, kaže Uk.

Porez u primjeni u Beču od naredne godine, Hrvatska razmišlja o uvođenju
Porez na prazne nekretnine nije vruća tema samo u BiH, u tri austrijske pokrajine Salzburgu, Štajerskoj i Tirolu on je na snazi od početka prošle godine, dok glavni grad Beč najavljuje njegovo uvođenje početkom 2025.godine. Iako su cijene nekretnina u Austriji pale, hiljade stanova u gradovima poput Beča naprimjer, i dalje su prazni, što je navelo austrijske državne zvaničnike da utvrde da li prazne nekretnine smanjuju ponudu stanova i podižu njihove cijene.

U istoj dilemi je i politika u susjednoj Hrvatskoj, gdje, pišu tamošnji mediji, novi nacionalni plan stambene politike uključuje i mjeru oporezivanja praznih stanova. Cilj je natjerati vlasnike da ih iznajme i tako ohlade usijano tržište nekretnina, jer u Hrvatskoj, kako zaključuju, nemoguća misija nije samo kupiti, već i unajmiti stan po pristojnoj cijeni.

Koliko je u ovom trenutku praznih nekretnina u BiH i njenom glavnom gradu, preciznih podataka nema. Ranija istraživanja su pokazala da je takvih jedinica u našoj zemlji oko 60.000 hiljada, ali njihov broj danas je sigurno veći.

„Mi danas nemamo centralizovan popis, njega vode općine i svaka to radi prema svojoj metodologiji. Bonitet ovakve regulative je i konačni popis stanova i poslovnih prostora na jednom mjestu. Prihod od poreza je treća ili četvrta stvar koju ovim porezom želimo da ostvarimo“, govori Uk i dodaje:

„Ovaj porez se neće primjenjivati na nekretnine koje su rezidentne, već za dodatne nekretnine gdje ljudi imaju tri, četiri, pet, deset stanova i poslovnih prostora koji nisu u prometu, govori on.

Prihod od poreza bila bi namjenska sredstva, navodi dalje, koja bi Vlada direktno usmjerila u stanogradnju u KS za sve kategorije koje objektivno zbog ovih cijena sebi ne mogu priuštiti nekretninu. Po kojoj stopi će nerezidentne nekretnine biti oporezovane još uvijek se ne zna.

„Nismo došli do te faze, trenutno smo fokusirani na utvrđivanje broja nekretnina, kako bismo znali koje su opasnosti i izazovi donošenja ovog zakona. Nakon toga će se utvrđivati procenat poreza, kao i stavke vezane uz izuzeće od oporezivanja, poput naprimjer kategorija raseljenih osoba i drugo.“

Na pitanje šta će se dešavati sa praznim nekretninama koje su u vlasništvu države Uk odgovara:

„Porez se neće odnositi na vlasnike vojne imovine koja je trenutno predmet političko pravnog spora na nivou BiH. Ne možete nikoga oporezovati sve dok nemate konačnog titulara te nekretnine“, pojašnjava Uk i dodaje da se nada da će radna grupa do kraja ljeta okončati svoj dio posla i ponuditi Vladi detaljan okvir s kojim će izaći u razgovore i lobiranje kako kod zastupnika tako i javnosti, kako bi zakon u primjeni bio od naredne godine.

Za razliku od Sarajeva, i još nekoliko kantona u kojima vlada potražnja za nekretninama u kantonima koji se suočavaju sa smanjenom potražnjom nekretninu bilo za kupovinu ili najam, teško da se može očekivati uvođenje ove mjere.

Dijana Sawalha iz agencije za nekretnine Artemida iz Banje Luke za Forbes BiH kaže kako je vrlo važno adresirati problem praznih stambenih jedinica u BiH na efiksan i održiv način. Ukoliko se mjera uvođenja poreza na prazne nekretnine kreira temeljito i kvalitetno, može imati pozitivne aspekte i potencijalne prednosti kako za državu tako i za same vlasnike nekretnina.

“Uvođenjem poreza na neiskorištene stambene objekte trebao bi se podstaknuti njihov najam ili prodaja, čime bi se smanjio broj praznih objekata na tržištu, kao i pritisak na cijene neketnina, kreirale stimulativne mjere za vlasnike nekretnina koji stavljaju svoje prazne stanove u zakup kao što su porezne olakšice ili čak subvencije stambenih jedinica, smanjenje troškova njihovog održavanja i povećanja njihove tržišne vrijednosti i atraktivnosti, zatim regulacija investicija u nekretnine, postavljanje ograničenja ili posebnih uslova za investitore kako bi se spriječile spekukativne kupovine i izgradnja nekretnina bez stvarne potrebe na tržištu”, kaže Sawalha.

Dino Osmanbegović, bankarski i finansijski ekspert naglašava kako je u ovom trenutku neophodno znati koliko je neiskorištenih stambenih jedinica u BiH, jer se priča o nečemu za što niko ne zna koliko je veliko.

„U Hrvatskoj su ovu procjenu radili na bazi računa za električnu energiju, na osnovu kojih se mogla identifikovati nekretnina koja se koristi povremeno ili nikako. Ovo je poprilično kompleksna materija i ja ne bih u ovaj posao ušao olako dok ne vidim sve njene elemente“, kaže Osmanbegović i dodaje da bi pozitivna strana uvođenja poreza bila za one jedinice koje zaista stoje prazne, a mogu se iskorstiti za potrebe stanovanja, tj. najma.

„Međutim, mi ne znamo koliko je takvih jedinica. Vi imate kuća po okolici Sarajeva ili u drugim urbanim sredinama koje su vlasništvo ljudi koji su u inostranstvu, ili su recentno odselili i sad ćemo mi reći da je to nekretnina koja nije u korištenju ili nekretnina koju je neko iz dijaspore kupio i koristi je godišnje, mjesec, dva ili tri, da se proglasi nekretninom koja se ne koristi. Popisni status nekretnina mora se zaista raditi sa mnogo opreza, govori on.

Da bi se na tržištu nekretnina desio povoljan preokret ključna stvar je kaže Osmanbegović, da se poveća količina proizvedenih i ponuđenih nekretnina, što se godinama ne dešava.

„Od 2018., do 2023. godine u Sarajevu je svake godine u prosjeku falilo 500 (2500 ukupno) novoizgrađenih stanova. To je razlog zašto su nekretnine poskupjele i što je između ostalog došlo do strašne distorizije i rasta cijene”, kaže on.

Kada je o oporezivanju riječ, pojašnava on, nekoliko je principa fiskalne i poreske politike o kojima treba misliti; da li se to isplati, da li je pošteno, ispravno i koliko ulazi u vlasnička prava, da li košta više da naplatite nekorištenje nekretnine, nego što ćete dobiti ekonomskih efekata, odnosno priliva od tih mjera.

“Ima još jedna stvar koja se isto tako lako može desiti, a to je da će ljudi jednostavno naći nekoga da im stanuje tu i završili ste priču”, govori on i dodaje:

“Da biste riješili problem, nikada se ne probjegava restriktivni mjerama. Neophodno je stimulisati gradnju brojčano, kvalitetno, sistemski raditi na tome, povećat broj jedinica na najmanje hiljadu i po, dvije, godišnje, pa ćete vidjeti kako će cijene počet padati i kako će investitori prodavati te stanove, jer im se više ne isplati. Poreska politika po meni dođe na kraju, nakon što se etablira tržište, a naše je još uvijek u polusivoj zoni. Da je zapad radio tako ne bi nikad uspio napraviti ništa, nego je išao redom, prvo se zadovolje potrebe, pa se onda stabilizuje tržište raznim mjerama, pa tek onda restriktivnim, kada vidiš da moraš intervenisat”, zaključuje Osmanbegović.

Do kasnih večernjih sati očekuje se pojačana frekvencija saobraćaja, posebno na prilazima većim gradovima u Bosni i Hercegovini.

– Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno, da drže odstojanje između vozila i da obavezno koriste sigurnosni pojas. Apelujemo i na ostale učesnike u saobraćaju da budu oprezni i da poštuju saobraćajne propise, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Bosanska Gradiška, Gradina, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica i Deleuša duge su kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine.

– Nešto kasnije očekujemo pojačanu frekvenciju vozila na ulazu u našu zemlju na graničnim prelazima Doljani i Bijača. Na ostalim graničnim prelazima promet vozila je pojačan, ali zadržavanja, za sada, nisu duža od 30 minuta, naveli su iz BIHAMK-a.

Do kraja avgusta, za putnički saobraćaj otvoren je granični prelaz Krstac (na putu Gacko-Nikšić).

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko pet tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko pet tona preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

Na magistralnom putu Rogatica – Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Sanacioni radovi aktuelni su na magistralnim putevima: Vitez – Travnik, Kladanj – Vlasenica, Prozor – Gornji Vakuf/Uskoplje, Foča – Ustikolina, Dobro Polje – Miljevina, Tomsilavgrad – Šuica, Bijeljina – Rača, Čevljanovići – Nišići i Semizovac – Srednje.

Na ostalim mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu sve češće je tema u javnosti zbog izrazito negativnih iskustava pacijenata.

Među tim pacijentima je i jedna koja se jučer javno požalila na društvenim mrežama da su joj u KCUS-u dali termin za magnetnu rezonancu tek iduće godine u julu.

“Ono kad te bole noge nešto više od dva mjeseca, pa “hodaš po ljekarima” svaki dan. Za dijagnostiku je neophodan MRI koljena, mozga i vratne kičme.

I tako odeš na radiologiju da zakažeš termine, pa se fasciniraš kako će se brzo realizirati. Ma oduševljena! Danas je 18. juli 2024. godine, a termin sam dobila 11. jula 2025. godine! Sitnica, pa jel?

Ne znam da li bih se smijala ili plakala, ali trenutno ne mogu niti jedno. Jedino što mogu je gušiti se od jada i čemera državice u kojoj možeš krepati, mogu te ukopati i iskopati bezbroj puta do 11. jula 2025. godine”, navela je u objavi na Facebooku koja je javna.

Prvi dio, sezone na Panonskim jezerima u Tuzli protekao je uspješno, i bez problema. Gosti, svakodnevno pristižu, a u upravi se nadaju lijepom vremenu kako bi što više ljudi uživalo, u slanim jezerima i sadržajima koje ovaj kompleks i Tuzla nude.

Od ranih jutarnjih sati na Panonskim jezerima hiljade ljudi koji traže odmor, osvježenje i zabavu. To i pronalaze, pa se mnogi od njih iz godine u godinu na ovo kupalište vraćaju.

– Prošli vikend smo imali 15-ak, 20 autobusa iz Krajine, iz srednje Bosne, Sarajeva, Zenica. Dolaze nam gosti iz Bijeljine i organizovane su posjete iz Istočne Hrvatske. To je tradicionalno: Osijek, Slavonski Brod, Zapadne Srbije tako da je Panonika otkrivena i od novih putničkih agencija koji organizovano dolaze u Tuzlu – kaže Maid Porobić, direktor JKP „Pannonica“ d.o.o. za BHRT.

Panonska jezera u Tuzli svakodnevno posjeti više hiljada ljudi, primarno iz Tuzle, ali i drugih gradova Bosne i Hercegovine, pa i zemalja u regionu. Sezona protiče bez problema uprkos izrazito visokim temperaturama u protekle dvije sedmice.

– Naravno da je u ovih petnaestak posljednjih dana zbog visokih temperatura je bio veliki broj intervencija. Sve su se sretno završile, što je najvažnije, ali je ispunjen naš cilj da možemo pomoći tim ljudima i velikom broju gostiju, jer je prosjek posjeta između 7 i 8 hiljada svaki dan – navodi Porobić.

Od početka sezone, 1.juna Panonska jezera u Tuzli je posjetilo više od 200 hiljada ljudi. Tome se u upravi Panonike nadaju i do kraja sezone. Uz kupanje u jezerima, u okviru „Ljeta u Tuzli“, ovdje se realizuju i različiti zabavni sadržaji.

Naredne sedmice je na rasporedu popularni festival „Kaleidoskop“ u blizini Panonskih jezera. Zabava se nastavlja i kroz avgust, a biće finalizirana velikim bike susretima 6. i 7.septembra, izvijestio je BHRT.

“Komentari, kritike, a i kreativne duhovite šale o jučer postavljenom novom ukrasu na Baščaršiji jasno su mi poručile – treba tražiti drugo rješenje”, kazala je u nedjelju sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić i tako najavila uklanjanje turističke atrakcije “Sarajevski dijamant” manje od 24 sata nakon što je postavljena.

Karić je na društvenim mrežama istakla kako je imala “dobre namjere” i da će “ukras skloniti”. Sarajevska gradonačelnica je također navela kako će se “razmisliti o drugoj, adekvatnijoj lokaciji”.

“Sarajevo je grad svih nas i slušam šta ljudi imaju reći”, poručila je Karić nakon brojnih kritika zbog postavljanja “Sarajevskog dijamanta” na Baščaršiji.