Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je završena centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije ”506. Dani Ajvatovice”.
Nekoliko stotina konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Konjanici, bajraktari i više hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad).
Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u svom obraćanju istakao je kako je danas dan prisjećanja Ajvaz-dedine skrušene dove i ibadetske predanosti. Kazao je kako ta dova treba podsjetiti na to da biti vjernik ne znači misliti samo na sebe i biti isključivo sabi važan.
“Ovo je prilika da se prisjetimo našeg pejgambera Muhammeda a.s., kada je kazao da je najbolji čovjek onaj koji naviše koristi ljudima. Tim riječima je vođen i Ajvaz-dedo kada je, prema predaji, molio Uzvišenog da ostvari svoj naum i dovede vodu u svoj Prusac”, poručio je Kavazović, te dodao:
“Iz kazivanja o Ajvaz-dedi razaznajemo da je za naše dobre pretke islam bio vjera okrenuta životu, izgradnji i napretku. To nije bio kult smrti ili neka nakaradna militantna ideologija. Naši preci su islam živjeli kao vjeru i onoga i ovoga svijeta, a Ajvaz-dedo ih je poučavao da je islam i abdest i gusul, ali isto tako i izgradjna vodovoda i osiguranje pitke vode. Takav islam koji se živi i ovdje, i u najtežim vremenima, jeste vjera civilizacijskog napretka i ona je današnjoj Evropi donijela brojne vrijednosti na kojima ona počiva”.
Kavazović je napomenuo da je Ajvatovica najveći skup muslimana u Evropi te dodao: “Poruke koje se ovdje čuju naš su zalog za budućnost. Ta naša budućnost poput ovih vitkih stabala duboko je ukorijenjena u bosanskoj zemlji”.
Ulazao je na činjenicu da okupljanje na Ajvatovici nije nikakav mali hadž, da ono nije propisano kao vjerski obred, te da predstavlja dio višestoljetne narodne tradicije.
Na kraju svog obraćanja reisu-l-ulema je podsjetio da je odlomak iz Kur’ana, odnosno sura Feth objavljenja nakon što su muslimani postigli dogovor sa mušricima.
“Za muslimane je mir pobjeda. Mir u Mekki je nagovještavao bolje sutra u kojem će u konačnici istina, kao što i uvijek biva trijumfovati nad lažima. I danas ova naša konjica i bajraktari simboliziraju našu spremnost da se borimo za našu domovinu, kao što smo to činili i stoljećima, ali nas sura Feth podsjeća na to da je mir najveća objeda i naš konačni cilj”, zaključio je Kavazović
Nakon programa klanjan je podne-namaz i proučena dova.
Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH i dijaspore za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH, Turske i drugih zemalja. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.
Tradicionalni turski vojni orkestar mehter, koji je i ove godine došao ispred Generalštaba Oružanih snaga Republike Turske, nastupio je u okviru obilježavanja “505. Dana Ajvatovice”. Svečanost je svojim nastupom uveličala i derviška grupa poznatija i kao “nebeski plesači” ili Semazem, turski izvođač ilahija Orhan Čakmak, te domaći horovi i izvođači.
Programu na platou Ajvatovice prisustvovali su muftija travnički Ahmed Adilović, muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, glavni imam MIZ Donji Vakuf Esad Slipac, ambasador Republike Turske u BiH Cigad Erginay, zastupnik u državnom parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović, predstavnici općinskih i kantonalnih vlasti, mnogobrojni imami i veliki broj vjernika.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca.Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište Ajvaz-dedo je usnio san sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
“Kakva Lima, kava Žizel, vidi moju Zemunku”, napisao je voditelj u opisu videa.
