Zvono za uzbunu od terorizma u BiH odavno zvoni, međutim svirepo ubistvo dva vojnika u Rajlovcu mora biti okidač da se oko 3.500 potencijalnih terorista u BiH, što je cifra kojom operišu obavještajni krugovi, stavi pod kontrolu, jer, kako naglašavaju i struka i politika, nema se više šta čekati u BiH.
“Kao ministar, kao čovjek i kao političar uvijek sam govorio da BiH treba i mora u svoje prve prioritete staviti borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala”, rekao je Sadik Ahmetović, bivši ministar bezbjednosti BiH, a sada poslanik SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH.
On, kao i njegov kolega Borislav Bojić, poslanik SDS-a i prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, kaže da BiH ima potencijal, ali da ne može sama i da bolje mora sarađivati prije svega sa zemljama u regionu kada je u pitanju razmjena informacija.
“Neorganizovanost i nepovezanost bezbjednosnog sistema smanjuju potencijale da se odupremo. Bez ambicija da se njime oduzimaju nadležnosti, BiH je neophodan zakon o sigurnosti i to sam kao ministar pokušao”, rekao je Ahmetović.
Već u narednom periodu će se vidjeti koliko je BiH, prije svega politika, ozbiljno shvatila problem s kojim se suočava kada su u pitanju radikalizam i ekstremizam, jer niti u jednoj zemlji civilizovanog svijeta ne postoje grupe koje otvoreno ne žele da prihvate pravila i zakone zemlje u kojoj žive.
“Imamo potencijal, ali mnoge institucije moraju biti uključene u borbu protiv terorizma, od obrazovanja, medija do svega drugog. Uvjeren sam da će u BiH, RS i FBiH daleko više biti ulagano u institucije koje se bave borbom protiv terorizma”, rekao je Bojić, dodajući da se tim problemima moramo baviti preventivno, a ne posljedicama.
U BiH, kao rijetko gdje u svijetu, činjenica je da rukovodioci bezbjednosnih agencija, koliko god bili profesionalni, zavise od politike i političke volje stranaka, koje institucije, pa i one bezbjednosne, smatraju svojim plijenom. Zbog toga ne treba da nas čudi što se ne znaju jasne nadležnosti i zbog čega saradnja, pa i razmjena operativnih informacija, uglavnom zavisi od ličnih odnosa rukovodilaca.
“Moramo prevazići političke podjele, jer kvalitetno funkcionisanje bezbjednosnog sektora puno zavisi od političke volje i motivacije. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno uhvatimo u koštac, jer ako su zadnjih desetak godina bila dva ili tri teroristička akta, a samo u ovoj godini dva ili tri, nema sumnje da se tim moramo baviti”, rekao je Hamzo Višća, dobar poznavalac bezbjednosnog sektora u BiH i bivši brigadir Oružanih snaga BiH.
Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici i krajnje je vrijeme da se ozbiljno i prije svega organizovano uhvati u koštac s radikalizmom, ekstremizmom i terorizmom, jer teroristički napadi postaju sve češći i smrtonosniji.
Da li će nadležne bezbjednosne agencije i kako odgovoriti na posljednja dešavanja, ostaje da se vidi, ali sasvim sigurno je, a s tim se slažu svi, potrebno udaljavanje politike od bezbjednosnog sektora. Mada je teško za povjerovati, ali BiH s iskusnim kadrovima koji su djelovali i u ratu i s više od 20.000 policajaca, ima ozbiljne potencijale da terorizmu i ekstremizmu u BiH stane na kraj ili ga svede na minimum, jer dešavanja iz bliskog okruženja pokazuju da na pošast terorizma nisu imuni ni mnogo bogatije i uređenije zemlje.
“Imamo ozbiljne potencijale, ali neozbiljnu organizovanost. Politika je involvirana u suštinu vršenja profesije, a to je pogubno i ovako organizovan bezbjednosni sistem ne može da funkcioniše”, rekao je Dragomir Jovičić, bivši ministar MUP-a RS i profesor na banjalučkom Fakultetu za bezbjednost.
Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je da terorizam o kojem se ovih dana priča nije rezultat Dejtonskog sporazuma, te da borba protiv terorizma mora biti zajednička.
“Borbe protiv terorizma u BiH nema bez saradnje s Bošnjacima muslimanima i zato je veoma važno da pružimo ruku i da ne nasjedamo na onu priču da je svaki Srbin četnik, a svaki musliman Bošnjak islamski ekstremista”, rekao je Dodik, dodajući da je neophodna koordinacija s Islamskom zajednicom, ali i sa svim svjesnim osobama u bošnjačkom narodu.
“Kada se vratite na neko ranije vrijeme, pojam tih radikalnih vjerskih fanatika na bazi islama bio je daleko od nas i od ovih prostora, sve dok prećutno uz podršku Zapada i preko Hrvatske u BiH nije ušlo 4.500 mudžahedina, koji su formirali specijalnu jedinicu, koja je vršila ogromne zločine po istom principu i načinu ovih današnjih, ali su tada bile odsijecane srpske glave”, rekao je Dodik i naglasio da se inostrani mediji tada time nisu bavili.
