Član Upravnog odbora Udruženja za zaštitu žiranata BiH Mika Nikić tvrdi da će se za tri godine pred Sudom za ljudska prava u Strazburu naći 50.000 tužbi prevarenih žiranata zbog nekompetentnosti i uplašenosti domaćih tužilaca i sudija.
Nikić smatra da će to biti neviđena blamaža jedne “nakaradne države”, jer će taj sud ekspresno razotkriti prevare pred kojima “domaće pravosudne institucije godinama zatvaraju oči”.
On je za “PresS Republika Srpska” objasnio da banke, kada tuže žirante, podnose samo ugovor o jemstvu i mjenicu i samo na osnovu ta dva dokumenta sudovima podnose prijedlog za izvršenje.
“Ne miješajući se u svoj posao, sudovi masovno presuđuju protiv žiranata. A, i sami su svjesni da banke relevantnu dokumentaciju kriju kao zmija noge”, rekao je Nikić.
Prošlosedmično sklapanje Ugovora o strateškom partnerstvu između srbijanskog ”JAT-a” i kompanije ”Etihad Airways” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UEA), što je najava investicija vrijednih 100 miliona dolara u zračni saobraćaj Srbije, ima simboličnu vrijednost jer nagovještava novu investicionu strategiju na Balkanu koja Srbiju vraća u samo središte interesiranja i utjecaja u regiji.
Dugo očekivane investicije u ovom dijelu svijeta, kako u razgovoru za agenciju Anadolija tvrde relevantni regionalni ekonomski analitičari, mogu imati i stanovite političke reperkusije.
Analitičar Bečkog instituta za financije, istinski autoritet na području ekonomije i jedan od najboljih poznavatelja ekonomske situacije u zemljama jugoistočne Evrope, dr. Vladimir Gligorov, kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija kako se pitanje političkog utjecaja u Srbiji kroz investicije ”sada razrješava”.
”Sve zavisi od toga o kojim investicijama i investitorima je reč. Kada dobijete kredit od druge države ili kada državna preduzeća ulažu, naročito u strateške grane poput energije ili hrane, tu svakako ima određenih političkih kalkulacija i ciljeva. Ako odete i tražite kredit o države, recimo, praktično iz budžeta ruske države, svakako politički motivi igraju ulogu. No, s obzirom na političku orijentaciju Srbije, ne bi se moglo reći da je to politički pritisak ili uslovljavanje. A da je reč o održavaju prijateljstva i bliskosti, sigurno jeste”, komentira Gligorov, aludirajući na sveprisutnije ruske i arapske investicije u Srbiji.
Foto: Ilustracija
Ekonomski analitičar Igor Gavran iz Sarajeva kaže da je Srbija apsolutno dominantna u regiji u smislu privlačenja stranih investicija, a i pogledu kvaliteta tih ulaganja
”U Srbiji imamo ogroman niz ulaganja koja su upravo u domenu proizvodnje. Počevši od autoindustrije pa nadalje”, komentira Gavran.
Iako ističe kako je priliv stranih investicija na Balkanu dosta skroman u odnosnu na bolja vremena iz prošlosti, analitičar Gligorov se slaže da bi u budućnosti moglo doći do većeg obima direktnih stranih investicija, posebno u Srbiju.
”Investicije bi mogle doći iz zemalja koje imaju suficite u razmeni s inostranstvom. To su iz Evropske unije (EU) uglavnom Nemačka i Austrija koji s trenutno najviše zainteresovani za taj prostor. Izvan toga, verovatno je tu i Rusija, ali Rusija ima ograničen interes kad je reč o energiji i bankarstvu. Mnogo manje kad je reč o industriji”, dodao je Gligorov, napominjući da obim investicija u budućnosti, ipak, zavisi od ekonomskog rasta zemalja regiona koji nije obećavajući.
Prema njemu, arapske investicije stižu u Srbiju jer Arapi moraju negdje plasirati svoje suficite. Posebno ih zanimaju strateške investicije u energiju, saobraćaj…
”Tu je Srbija interesantnija od drugih, jer je to naprosto najveće tržište u ovom regionu. Posebno kad je reč o zemljama izvan EU. Tako da Srbija, razumljivo, interesantna kao destinacija za ulaganje, ali i kao destinacija iz koje bi se kasnije gledalo na celi region. To je na neki način normalno”, objasnio je ugledni stručnjak.
Hrvatski ekonomski analitčar Damir Novotny primjećuje da su u Austrijanci jako aktivni u regiji, ali da kao snažne partnere u budućnosti vidi i Turke.
”Turci se pojavljuju kao investitori. Mi ih vidimo kao investitore u Hrvatskoj u nekim bankama, u turizmu, proizvodnji građevinskog materijala… Imamo dosta turskog interesa za investiranje u region”, govori on, dodajući da se, s druge strane, Rusi fokusiraju na energetske projekte, a manje u prerađivačke projekte.
I analitičar Gligorov primjećuje da i Turska ima potencijale i interese za ulaganje na Balkanu, te da ih ”interesira investiranje u infrastrukturu”.
Novotny vjeruje da će ulazak Hrvatske u EU imati snažan utjecaj za cijelu regiju u ekonomskom smjeru.
”To smo već vidjeli u članstvu drugih zemalja koje su u EU ušle 2004., odnosno 2007. godine. Tada je došlo do efekta prelijevanja investicija. Očekuje da će se u narednim godinama to desiti i u ovom regionu. Ne odmah, u prvim, godinama, a u narednih pet do deset godina sigurno. To je učinak koji možemo očekivati i na BiH i u kontekstu približavanja EU, ali prije svega u kontekstu blizine EU. Nemoguće je biti blizu tako jednog velikog tržišta, a da nema prelijevanja investicija i utjecaja na ekonomiju”, govori Novotny za agenciju Anadolija.
Energetski sektor na meti Rusa
Bivši federalni premijer i generalni direktor “Elektroprivrede BiH” (EPBiH) Edhem Bičakčić, inače poznati stručnjak u oblasti energetike kaže za AA da se investicije u energetski sektor BiH tek trebaju očekivati i da tu svoju šansu posebno traže opet Rusi.
”Energetskih resursa na jugoistoku Balkana ima još uvijek dosta neiskorištenog, od BiH peko Crne Gore do Makedonije i Srbije. Zakonski okvir u zemljama bivše Jugoslavije je prilično ujednačen, a poticajne cijene najbolje u Srbiji i na Kosovu. Investitori u energetski sektor najčešće dolaze iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Italije, pa i Turske. Ali, zapaža se značajno interesovanje ruskih investitora. Obzirom da su ušli u cijelosti u sektor nafte na ovom području, moja procjena je da će Rusi uskoro značajnije nastupiti i u sektoru električne energije. Rusi žele ostvariti značajnije investicije u sektoru energije”, dodao je Bičakčić, ističući da su, pak, investicije Arapa u energetski sektor BiH simbolične.
Kako tvrdi bh. analitičar Eldar Dizdarević, primijetan je dolazak ruskog kapitala.
”Tu su ”Zarubrežnjeft”, ”Sberbank”…Kad je riječ o preostalim investicijama u BiH, investitorima bi svakako trebao biti interesantan gasni i energetski sektor. Tu su, pored Rusa, zainteresirani i Nijemci i Austrijanci”, kaže Dizdarević, vjerujući da će se ekonomska prisutnost odraziti i na politiku po onoj ”čija ekonomija tog i politika”.
Iako je površinom manja od BiH, po investicijama je Crna Gora značajno ispred BiH.
Crnogorski ekonomski analitičar dr. Vasilije Kostić kaže da je, ipak, danas situacija bitno drugačija nego unazad samo pola decenije.
”Rast globalne ekonomije i investicioni tokovi bili su daleko snažniji i dostizali rekordne nivoe. Preko noći ekonomski i finansijski tokovi su se promijenili, pa ni za investiranjem u Crnu Goru ne postoji onoliko interesovanje. Podsjetiću da je Crna Gora bila lider po prilivu stranih investicija per capita u Evropi. Samo u periodu 2006. – 2009. ukupne direktne strane investicije iznosile su preko 3 milijarde eura. Rast direktnih investicija pratilo je povećanje broja stranih firmi u Crnoj Gori. Distribucija investicija, uz sektor turizma i finansija bila je značajna i u sektor industrije nakon privatizacije Elektroprivrede. Udio poljoprivrede je i dalje mali (2%). Sektor građevinarstva još uvijek ne pokazuje znake oporavka, dok se sektor usluga postepeno vraća na nivo prije izbijanja globalne ekonomske krize. Među investitorima je i dalje prisutna dilema: da li da ulažu ili čekaju bolja vremena, imajući u vidu dubinu svjetske krize?”, analizira Kostić.
Ipak, pojasnio je, investiranje u Crnu Goru nije prestalo. Imajući u vidu da se investiranje u par zadnjih godina kretalo na nivou od oko 12 posto GDP ne može se govoriti o slabom prilivu.
”Naprotiv, Crna Gora i dalje ostaje interesantna za strano investiranje, ali razumljivo u mnogo realnijim iznosima, imajući u vidu prije svega uticaj globalne ekonomske krize. Poznato je da je najveći investitor u Crnu Goru Ruska Federacija pa potom Italijani, Mađari, Švajcarci Austrijanci, Britanci, Kiprani, Turci, UAE i drugi”, kaže Kostić, te nastavlja:
”Najveća šansa Crne Gore kada je u pitanju investiranje su njeni prirodni resursi – njena prelijepa priroda – turizam, vodni, energetski i drvni potencijali, a za strane investitore osim navedenog može biti jako interesantna putna i energetska infrastruktura. Pored toga ovih dana se priprema tender za istraživanje crnogorskog podmorja (naftna istraživanja)”, rekao je Kostić, dodajući da se pitanje stranih investicija mora precizno definirati ili se, u protivnom, mogu se desiti velike zloupotrebe koje uvijek padnu na leđa države odnosno građana.
Auto-moto savez Republike Srpske preporučuju vozačima da zbog gužvi na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška i Doljani, između BiH i Hrvatske, koriste druge prijelaze.
Najveća gužva je na Graničnom prijelazu Doljani, pa se svima koji namjeravaju ljetovati na Dubrovačkoj regiji preporučuje korištenje prijelaza Čepikuće i Ivanica.
Onima koji se kreću ka Makarskoj rivijeri i sjevernije preporučuju se granični prijelazi Zvirići, Bijača, Crveni Grm i Orahovlje.
Zbog gužve na ulazu u BiH u Bosnskoj Gradišci preporučuje se korištenje graničnog prijelaza Donja Gradina – Jasenovac, gdje trenutno nema dužih zadržavanja.
Čekanja su i na graničnom prijelazu Bajakovo-Batrovci, gdje se na ulazu iz Hrvatske u Srbiju čeka sat vremena, a na izlazu iz Srbije oko pola sata.
Iz Auto-moto saveza RS navode da je pojačan intenzitet saobraćaja i vozačima preporučuju da zbog visoke dnevne temperature na duže relacije putuju u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim satima.
Savjetuje se maksimalno oprezna vožnja i poštovanje saobraćajnih propisa i signalizacije.
Sunce je izvor života, zdravlja i dobrog raspoloženja, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama je štetno i potencijalno kancerogeno, posebno ako koristimo kriva sredstva za zaštitu poput nekih ulja.
Mnogi će na plažu, umjesto skupe kreme, prije ponijeti nekakav domaći pripravak poput raznih ulja s eteričnim dodacima uz pomoć kojeg će brže pocrniti, no stručnjaci upozoravaju na brojne opasnosti koje skrivaju takvi pripravci.
Kantarionovo i maslinovo ulje ne štiti od štetnih zraka
‘Koristimo različita eterična ulja, a ljeti ih je gotovo zabranjeno koristiti. Važno je naglasiti da kantarionovo ulje ne smijemo nikad stavljati prije izlaganja suncu, dakle ako smo ga namazali na kožu mora proći barem 24 sata da bismo se smjeli izložiti UV zračenjima sa sigurnošću da nećemo dobiti neželjene nuspojave’, objašnjavaju dermatolozi.
Skoro isto vrijedi i za maslinovo ulje koje ima fantastičan učinak na kožu, vlaži je i čini elastičnom, no neće vas zaštititi od ultraljubičastih zraka. Vrlo često može uzrokovati opekline, koje učestalim ponavljanjem izazivaju trajna oštećenja na našoj koži poput hiper-pigmentacije, solarne keratoze ili raka kože.
“Primjena krema s visokim zaštitnim faktorom važna je za sve, a osobito za osobe svijetle puti čija koža uvijek izgori pri izlaganju suncu”
Upravo zbog toga svom tijelu svakako trebate priuštiti adekvatnu zaštitu kremama s odgovarajućim zaštitnim faktorom.
Smatra se da krema sa zaštitnim faktorom 50 učinkovito filtrira i štiti od 98 posto UVA zraka koje dolaze do naše kože, što je i maksimalni zaštitni faktor.
‘Na koži UVA zrake uzrokuju uglavnom promjene u dermisu i glavni su čimbenik fotostarenja. Posljednjih dvadesetak godina istraživanja su potvrdila da UVA zračenje također uzrokuje i oštećenja stanica u bazalnom sloju epidermisa te se danas smatra da i UVA može doprinijeti ili čak uzrokovati karcinom kože’
Primjena krema s visokim zaštitnim faktorom važna je za sve, a osobito je značajna za osobe koje su svijetle puti i čija koža uvijek izgori pri izlaganju suncu.
Prema ovoj odluci sve banke u FBiH dužne su donijeti i primjenjivati politiku naknada, usklađenu sa poslovnom strategijom banke, kao i u skladu sa efikasnim upravljanjem rizicima .
Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH usvojio je odluku kojom se uređuju politika i praksa naknada zaposlenicima banke, izvještava portal Indikator.ba.
Prema ovoj odluci sve banke u FBiH dužne su donijeti i primjenjivati politiku naknada, usklađenu sa poslovnom strategijom banke, kao i u skladu sa efikasnim upravljanjem rizicima.
Prema ovoj odluci, Nadzorni odbor banke dužan je donijeti odluke o ukupnom iznosu varijabilnih naknada koje će banka isplatiti zaposlenicima za određenu poslovnu godinu, naknadama članova uprave banke i zaposlenih u kontrolnim funkcijama, na pojedinačnoj osnovi, smanjenju ili ukidanju varijabilnih naknada zaposlenicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu naknada, ako dođe do narušene uspješnosti ili ostvarivanja gubitka banke.
Takođe, u bankama su dužni najmanje jednom godišnje preispitati politiku naknada i ocijeniti usklađenost provođenja politike naknada.
Prilikom utvrđivanja politike naknada prijenjivat će se princip proporcionalnsoti, pa će banke na osnovu analize rizika ocijeniti na koji način i u kojem obimu će primijeniti opšte i specifične zahtjeve vezane za usklađenost politike naknada sa rizicima.
Banka je, prema nacrtu odluke, dužna politikom naknada odrediti primjereni odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih naknada za sve kategorije zaposlenika, te za njih odrediti primjerenu gornju granicu tog odnosa iznad koje isplata varijabilnih naknada nije dopuštena.
Cilj je osigurati da varijabilne naknade zaposlenika zavise od postignutih ciljeva povezanih sa njihovim funkcijama.
Ova odluka rezultat je aktivnosti entitetskih agencija za bankarstvo, koje su se odvijale uz tehničku pomoć USAID PARE Projekta, a koje su uključile i prethodno međusobno usaglašavanje nacrta regulatornih odredbi.
Predviđeno je da primjena odredbi počne sa 1. januarom 2014. godine. Uz ove odluku usvojene su i Odluka o procjeni članova organa banke, i Odluka o savjesnom postupanju članova organa banke.
Odluke su 29.7.2013. godine upućene na objavljivanje u Službenim novinama FBiH.
Prema takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH prvi dan Ramazanskog bajrama je u četvrtak, 8. augusta.
Centralna bajramska svečanost će biti održana u Sarajevu u Gazi Husrev- begovoj džamiji.
Bajram-namaz će imamiti i bajramsku hutbu održati reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Bajram-namaz je u 06 sati i 20 minuta.
Tradicionalno bajramsko čestitanje u Rijasetu je od 10.00 do 13.00 sati.
Bajramski prijem za zvanice je u 20.00 sati na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Drugi dan Ramazanskog bajrama obilježava se i kao Dan šehida.
U petak, 9. augusta, u 10.00 sati je posjeta šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu gdje će delegacije zajednički obići mezarja i proučiti Fatihu, Jasin i dovu. Jasin će proučiti imami Medžlisa IZ-a Sarajevo.
Nakon toga će uslijediti obraćanje reisu-l-uleme.
U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu u 11.30 sati je hatma dova šehidima i obraćanje reisu-l-uleme.
U velikoj policijskoj akciji službenika MUP-a TK-a na otkrivanju i suzbijanju prometa opojnim drogama u ponedjeljak je uhapšeno 25 osoba i izvršen 31 pretres na području Tuzle, Kalesije, Lukavca i Gradačca.
Kako piše portal TIP.ba, radi se o kriminalnoj grupi čiji je vođa Emir Kodžaga, jedan od najvećih narkodilera u TK.
Među 25 uhapšenih je i Osman Vantić, zvani Lage, koji je blizak Mersedu Hadžiću Švicarcu, i Mirza Subašić, koji je ranije hapšen zbog terorizma.
“Službenici MUP-a TK u saradnji sa Kantonalnim tužilaštvom i Kantonalnim sudom izveli su jutros akciju borbe protiv organizovanog krminala-borbe protiv rasturanja narkotičkih sredstava. Akcija je izvedena na području Tuzle, Lukavca, Kalesije i Gradačca. Ovom prilikom lišeno je slobode 25 lica i izvršen je pretres na 31 lokaciji. U akciji je učestvovala oko 200 službenika MUP-a TK koji će i dalje nastaviti borbu protiv organizovanog kriminala”, kazao je v.d. policijskog komesara Samir Aljukić.
Foto: TIP.ba
U posljednje dvije sedmice izvedene dvije velike akcije protiv narko grupa sa ovog područja. U prvoj akciji uhapšen je Senad Habibović kao vođa grupe i još 11 osoba. Pritvor je predložen za Senada Habibovića (27), Slađanu Hasić (32), Adnana Idrizovića (28), Nermina Tahirovića (28), Edina Livadića (39), Nikolu Rackova (25), Ibrahima Koliqija (31), Aliju Batanovića (29), Ademira Mujezinovića (29), Eldara Osmanovića (25), Muhameda Makolija (21) i Samira Vukovića (21), svi nastanjeni u Tuzli.
U drugoj akciji je uhapšeno 13 osoba, ali ovaj put okupljenih oko osuđenog Jasmina Čelikovića koji se već nalazi u zatvoru.
Federacija BiH u narednoj godini biće suočena sa najvećim godišnjim iznosom otplate duga i kamata, i to od 858,1 milion KM, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto ili 71,7 miliona maraka u odnosu na ovogodišnja davanja, pokazuje dokument okvirnog budžeta Vlade Federacije BiH za period od 2014. do 2016. godine.
U ovom dokumentu navodi se da rast prihoda u 2014. ne može pokriti rast dospjelih obaveza po osnovu unutrašnjeg i spoljnog duga, što znači da će i u narednom periodu morati da bude obezbijeđen dodatni izvori finansiranja.
To znači dodatno spoljno zaduženje, s obzirom na to da su na unutrašnjem planu iscrpljene gotov sve opcije, poput uzimanja milionskih sredstava sa namjenskih računa, kao i zaduženja putem emisije obveznica.
Foto: Ilustracija
“Dnevni avaz” navodi da će, prema ovim pokazateljima, naredna godina za Federaciju BiH biti godina pukog preživljavanja i da ovaj entitet očekuje preveliki jaz između budžetskih prihoda i rashoda.
Sudeći prema savjetima za putovanja stranih ministarstava vanjskih poslova, sigurnosna situacija u BiH se ne poboljšava te i dalje vlada opasnost od terorizma i mina.
Naime, analizirajući tekstove od prije dvije do tri godine, može se zaključiti da je većina teksta nepromijenjena, iako je na svakoj stranici navedeno da su informacije aktualne, pišu Nezavisne Novine.
Primjera radi, Austrija za BiH, kao i prije nekoliko godina, i dalje smatra da je zemlja povišenog sigurnosnog rizika. Kao najveću opasnost navodi minska polja.
“Bez poznavanja aktualne situacije, napuštanje ceste, čak i u blizini glavnog grada Sarajeva, može biti opasno po život”, upozoravaju Austrijanci. Kao i ranije, i dalje smatraju da zdravstveni sustav u BiH nije na zadovoljavajućem nivou. Po njihovom mišljenju, oko Banja Luke i Prijedora postoji rizik da dobijete meningitis, iako je od zadnjeg slučaja meningitisa prošlo više od dvije godine. Austrijanci, također, nisu promijenili loše mišljenje o našim cestama, koje su, kako ističu, u lošem stanju i nedovoljno markirane.
Podsjećaju i na jedan od omiljenih “hobija” u BiH – šaranje prometnih znakova, jer upozoravaju da su često loše vidljivi.
I Njemačka, kao i prije nekoliko godina, ističe da su za posjetitelje u BiH najveća opasnost nagazne mine i loše ceste. Također, upozoravaju na lošu medicinsku zaštitu.
“Medicinska zaštita u zemlji i dalje se ne može usporediti sa standardima u EU. Još značajno zaostaje i u pogledu tehničkih sredstava, aparature i higijenskih uvijeta”, navode Nijemci.
Britanci, kao i ranije, upozoravaju na stalnu opasnost od terorizma, a napadi su mogući, iako ih ne očekuju. Ukoliko do njih ipak dođe, mogući su napadi na lokacije na kojima borave stranci.
Foto: Arhiv
Spominju i nedavne demonstracije u Sarajevu u vezi sa JMBG-om, kao i manje demonstracije u drugim gradovima.
“Ove demonstracije su bile miroljubive. Moguće su i nove demonstracije. Budite na oprezu i izbjegavajte sve demonstracije”, navode na stranici.
Britanci nisu spomenuli zadržavanje političara i međunarodnih predstavnika u zgradi parlamenta tijekom spomenutih demonstracija. Kao i proteklih godina, spominju mogućnost prosvjeda povezanih sa povratkom izbjeglica i u vezi sa uhićenjem optuženih za ratne zločine.
I oni upozoravaju na minska polja, a posjetiteljima savjetuju da se ne udaljavaju od glavnih cesta. Napominju i da je u napuštenim zgradama moguće postojanje poteznih mina.
Amerikanci upozoravaju na moguću opasnost od etničkih tenzija, kao i na minska polja. Ističu da su naše ceste, iako djelomično obnovljene nakon rata, i dalje najlošije u regiji. Upozoravaju da se minska polja nalaze na 2,5 posto teritorije države, podsjećajući da je od mina stradalo 6.830 ljudi, od čega 600 smrtno.
Kao i prethodnih godina, upozoravaju da kriminalci u BiH koriste oružje u rješavanju osobnih, poslovnih i političkih razmirica. Spomenuli su i teroristički napad na američko veleposlanstvo u Sarajevu 2011. godine i ranjavanje policajca, kao i napad na Policijsku stanicu u Bugojnu 2010, kada je poginuo jedan policajac.
Online kupovina ili kupovina putem interneta sve više potiskuje tradicionalni način trgovanja jer pruža drugačiju šansu i nove poslovne prilike na širem tržištu. Takav vid trgovine u posljednje vrijeme sve je prisutniji i među građanima BiH.
Posebno mladi ljudi sve češće se odlučuju za nabavku pojedinih artikala iz inozemstva iz razloga što su prava rijetkost ili ih uopće nema na bh. tržištu. Međutim, ono na što se mnogi žale u BiH je to da ne mogu nabaviti online sve željene artikle iz inozemstva iz razloga što ih online trgovine koje ih prodaju, ne dostavljaju u BiH, objavila je agencija Fena.
Vlasnik bh. e-trgovine Kupovina.com.ba, koja posreduje u kupovini od eBaya (najvećeg svjetskog online trgovačkog centra), ali i drugih internet trgovina, Selvedin Halilović, kaže da se, ipak, u BiH može ‘sve’ nabaviti, ali da taj put često bude težak i nimalo jednostavan.
“Građani nas kontaktiraju, pošalju nam link artikla koji žele i mi vidimo da li ima mogućnost slanja u BiH te napravimo predračun. Ako nema mogućnost slanja u BiH, onda se može ići preko američkih pošti, ali to je puno skuplje i komplikovanije”, kaže Halilović.
Ilustracija
On napominje da nekad nije ni isplativo nabavljati takve proizvode, ako se baš ne mora, jer često se zna desiti da na primjer za jedan artikl čija je cijena 80 KM carina bude i 100 KM.
“Carinici kod nas, iz iskustva znam, nekad odrede previsoku vrijednost artikla iz njima znanih razloga, a ima i nekih dodatnih taksi pa tu je i PDV i onda se često ne isplati naručivati takav proizvod, još pogotovo ako se uzme u obzir i poštarina”, kaže Halilović.
Mnogi iz Kine, kako veli, šalju besplatno, ali se takvi paketi znaju izgubiti ili se čeka po dva do tri mjeseca.
Razlozi zbog kojeg mnoge online trgovine ne dostavljaju robu izvan granica EU, pa samim tim i u BiH , smatra Halilović, jesu najčešće komplicirane carinske procedure i načini plaćanja.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH napominju da carinska procedura uvoza svih roba, pa tako i roba koje se putem interneta naručuju iz inozemstva, a putem poštanskih paketa stiže u Bosnu i Hercegovinu, obavlja se u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH i svim važećim podzakonskim aktima.
Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađaju se predmeti neznatne vrijednosti, koji se prime iz inozemstva u pismima ili poštanskim paketima u vrijednosti do 50 KM.
Spomenuto oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina se ne odnosi na alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, te duhan i duhanske prerađevine.
“Ukupno primanje paketa u smislu oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina, podrazumijeva primanje paketa iz inozemstva jednom u toku nedjelje. U slučaju da vrijednost robe koja se naruči putem interneta, ili se šalje iz inozemstva, a stigne poštanskom pošiljkom, prelazi vrijednost od 50 KM, carinska služba obavještava osobu koja je naručila robu o preuzimanju iste putem poštansko- carinske deklaracije za fizičke osobe”, pojasnili su Feni u UIOBiH.
Ukoliko osoba u BiH prima paket od fizičke osobe iz inozemstva, na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava se jedinstvena stopa carine za nekomercijalnu robu u iznosu od 10 posto carine, a onda ukupan iznos predstavlja osnovicu za obračun 17 posto PDV-a. U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, poput transporta, osiguranja i sl. Da bi pošiljka spadala u nekomercijalnu robu njena vrijednost ne smije preći 1.500 KM.
“Ukoliko osoba iz BiH prima paket od pravne osobe iz inozemstva, na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava se standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH (5, 10, 15 posto – ovisno o vrsti robe) i PDV 17 posto. U osnovicu za obračun uvoznih dažbina ulaze i svi zavisni troškovi nastali prilikom uvoza robe, potput transporta, osiguranja i slično”, rekao je portparol UIOBiH Ratko Kovačević.
Prema njegovim riječima, ukoliko carinska služba posumnja da se radi o lažnoj fakturi, ili ukoliko za određenu robu koja je predmet uvoza ne postoji faktura ili dokaz o plaćanju putem kreditne kartice, carinska služba pristupa utvrđivanju stvarne vrijednosti te robe koja će predstavljati osnovicu za obračun uvoznih dažbina, a na osnovu vrijednosti iste ili slične robe koja je uvezena u prethodnom periodu.
Za plaćanje na internetu potrebna je kartica (kreditna ili debitna) ili PayPal račun. PayPal je najsigurniji, najpopularniji i najjači online servis za bankovne transakcije putem interneta, a u vlasništvu je najvećeg aukcijskog portala eBay.
Prije kupovine, svakako, bitno je pogledati cijenu dostave za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko prodavač nudi opciju slanja u Bosnu i Hercegovinu, napominje Fena.
Helikopter OSBiH angažiran je na gašenju požara na području Jablanice koji je buknuo prije šest dana.
”Helikopter OSBiH trenutno djeluje na gašenju požara, posebno pravaca koji ugrožavaju naseljena mjesta. Ovdje prvenstveno mislim na zaseok kod Bijele”, rekao je za Bljesak.info Omer Drežnjak zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe Jablanica.
Drežnjak je također rekao kako gašenje požara helikopterom otežava gusti dim, no kako im ide u prilog to što jutros nema vjetra koji bi širio požar dalje.
On nam je rekao kako se pored helikoptera OSBiH i PVP Jablanica u gašenje požara uključilo i lokalno stanovništvo.
”Lokalni ljudi su angažirani na presijecanju linija kako se požar ne bi širio dalje”, rekao je Drežnjak koji je dodao kako vatra do kuća ne bi trebala doći jer helikopter gasi požar baš na tom području.
Popisivanje će se vršiti svaki dan od 9.00 do 21.00 sat, i to u prisustvu najmanje jednog odraslog lica u domaćinstvu…
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH početi će 1. oktobra u 9.00 sati, a biti će završen 15. oktobra u 21.00 sat – ovlašteni popisivači će posjetiti sva domaćinstva od vrata do vrata i obavljati intervjue sa građanima.
Agencija za statistiku BiH, koja je od početka septembar najavila opsežniju kampanju o popisu, ističe da su u završnoj fazi priprema popisnica P1 i P2 i metodoloških dokumenata za tisak i kartografska dokumentacija.
Završena je i logistička procedura, popisna dokumentacija za popisivanje građana BiH koji žive duže od 12 mjeseci u inostranstvu i definiran način popisivanja uz entitetsku liniju.
Ilustracija
U tijeku su aktivnosti na izradi aplikacija potrebnih za obradu podataka, izboru i imenovanju popisivača i instruktora općina i gradova, pripremi materijala za edukaciju popisnog osoblja, te tiskanju i distribuciji popisnica i popisnih materijala.
Poslovi koji predstoje Agenciji su obuka popisnog osoblja, tisak i distribucija popisnog materijala, priprema i realizacija informativne kampanje i priprema centralnog mjesta za doradu popisnih materijala.
Prema trenutnoj procjeni i planu aktivnosti, osim zaposlenih u statističkim institucijama u BiH, na popisu stanovništva biće angažirano još 18.879 popisivača (plus dodatnih 20 posto koji će biti uključeni u slučaju da neki odustanu).
Popis će vršiti i 2.464 općinska instruktora na terenu (plus dodatnih 20 posto onih koji će biti angažirani u slučaju odustajanja), 243 instruktora sa razine BiH u entiteta, te 250 do 300 vanjskih suradnika na pripremi i obradi materijala.
Popisivanje će se vršiti svaki dan od 9.00 do 21.00 sat i to u nazočnosti najmanje jednog odraslog lica u domaćinstvu.
Ako popisivač, u vrijeme popisivanja, ne zatekne u domaćinstvu lica obuhvaćena popisom, ostavićti e im pisano obavještenje o vremenu ponovnog dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležne popisne komisije koju lica treba da kontaktiraju najkasnije do 15. listopada da bi bilo organiziralo njihovo popisivanje.
Za popis stanovništva 2013. godine u BiH primjenjivati će se, u skladu sa međunarodnim statističkim standardima za definiranje ukupnog stanovništva, koncept uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, razdoblje od jedne godine i duže, te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine, osnovni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje lica iz ukupnog stanovništva zemlje, odnosno naselja popisa.
Građani BiH koji žive u inozemstvu duže od 12 mjeseci neće biti uključeni u ukupni broj stanovnika u BiH, jer su, prema istom konceptu, uključeni u ukupni broj stanovnika države u kojoj žive, odnosno imaju uobičajeno mjesto stanovanja.
Oni će biti popisani posredstvom posebnog obrasca za inozemstva, a prikupljeni podaci biti će obrađeni prema svim traženim elementima u obrascu i iskazani u posebnoj bazi podataka.
Pitanja koja se odnose na državljanstvo, etničku pripadnost, vjeru i materinji jezik formulirana su i građani imaju potpunu slobodu izjašnjavanja.
Popisivač nema pravo sugerirati odgovore, tako da se građani mogu izjasniti onako kako žele. Popisivači će evidentirati sve odgovore, a statističke institucije će im dodijeliti šifre i unijeti u bazu podataka.
Cilj popisa je da se ustanovi broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim teritorijalnim razinama – naseljima, općinama, gradovima, županijama i entitetima, njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migracijska i druga obilježja, broj domaćinstava, obitelji i njihove karakteristike i podaci o stambenom fondu i njegovim karakteristikama.
Popis i popisni podaci potrebni su za stvaranje realne slike o društveno–ekonomskoj situaciji u BiH, da budu osnova vladama svih razina za planiranje razvoja kako zemlje, tako i svake regije i lokalne zajednice, da olakšaju domaćim i stranim kompanijama da planiraju razvoj i investicije i da olakšaju rad znanstvenoj i akademskoj zajednici, navodi se u materijalu Agencije.
Popis je, također, i pozitivan korak na putu europskih integracija i korištenja sredstava iz IPA fondova, a prikupljeni podaci biće međunarodno priznati i usporedivi sa podacima drugih zemalja, te omogućiti bolju ocjenu vlastitih rezultata.
Nakon popisa u BiH će se znati kakva je situacija u obrazovnom sustavu, u segmentu zapošljavanja, kakve su mogućnosti o pitanju stambene izgradnje, kakav je stupanj tehnološkog razvoja u zemlji, koliko ima nepismenih, koliko pismenih i kojeg stupnja obrazovanja.
Biti će poznato i da li je poljoprivreda značajan segment gospodarstva/ekonomije BiH, kakva je situacija po pitanju migracije stanovništva u BiH, koji su osnovni izvori sredstava za život građana BiH, te mnoštvo drugih točnih i objektivnih podataka.
Preliminarni rezultati popisa biti će objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja, a objaviti će se podaci o broju popisanih osoba, stanova i domaćinstava, kao i broj domaćinstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Popisivanje počinje 1. listopada u 9.00 sati ujutro, a završava se 15. listopada. Rezultati popisa, određeni jedinstvenim programom za obradu podataka, biće objavljeni u razdoblju od 1. listopada 2014. do 1. srpnja 2016. godine.
Popis stanovništva je najveće statističko istraživanje jedne zemlje kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovništvu, domaćinstvima i stanovima, te najvažniji statistički izvor pojedinačnih podataka o stanovništvu zemlje.
U Agenciji za statistiku BiH ističu da je popis ključni element za ekonomski razvoj zemlje, kao i njen napredak na putu ka europskim integracijama.
Za razliku od prethodnih mjeseci, kada su cijene osnovnih životnih namirnica i drugih artikala u većini prodavnica neprestano rasle, tokom juna i jula osnovne životne namirnice pojeftinile su za 10 posto, pokazuju podaci Federalnog ministarstva trgovine.
Mensud Lakota, direktor potrošačke zadruge „Euro BiH”, izjavio je za Dnevni avaz, da su juni i juli, inače, najjeftiniji mjeseci. Dodao je da i u narednom periodu ima prostora za stabilizaciju cijena.
– Šećer, ulje i brašno mogu se kupiti i za pola marke jeftinije. Ovo je lijepa vijest, imajući u vidu da je prošle godine bio evidentiran konstantni rast cijena robe široke potrošnje. Također, imamo niže cijene sezonskog voća i povrća, jer je sada vrijeme ubiranja tih plodova. Ovakve cijene zadržat će se do jeseni, kada se može očekivati novo poskupljenje – kaže Lakota.
Prema njegovim riječima, potrošače su obradovale i znatno niže cijene brašna posljednjih dana. No, dodao je da cijene hljeba ostaju iste, jer će rijetko koji pekar pratiti taj trend.
– Za razliku od ranijih 25 maraka, za 25 kilograma brašna ćemo plaćati po 15 KM. Međutim, hljeb, sigurno, neće pojeftiniti, kako to građani očekuju. Pekari su do sada poslovali s gubitkom, tako da će cijena peciva ostati ista – pojasnio je Lakota.
Ilustracija
Dodao je i da se niže cijene brašna neće još dugo zadržati.
– Sve ovo kalkuliše, silazna putanja je kratkog daha. Za mjesec će ponovo doći do poskupljenja brašna, s obzirom na to da je skoro rasprodato 80 posto količine pšenice koja je namijenjena za našu zemlju. Veoma brzo cijene brašna vratit će se na staro – dodao je Lakota.
Voz s opasnim hemikalijama iskočio je iz šina u američkoj državi Luizijani i iz dva vagona je iscurio opasni materijal, zbog čega je gotovo iz 100 kuća evakuisano stanovništvo, saopćili su u ponedjeljak zvaničnici željeznice SAD-a.
Jedan čovjek je hospitalizovan jer se požalio na iritaciju u očima, prenosi agencija AP.
Više od 20 vagona voza Union Pacific iskočilo je iz šina u 3.30 po lokalnom vremenu u nedjelju nedaleko od Loutela, zapadno od prijestolnice Luizijane, Baton Rouge.
Glasnogovornik željezničke kompanije Raquel Espinoza saopćila je da je iz jednog vagona iscurio natrijum hidroksid, koji može da izazove povrede pa i da usmrti ukoliko se udahne ili dodirne.
– Iz drugog vagona iscurilo je ulje za podmazivanje – dodala je glasnogovornica.
Zbog predostrožnosti je stanovništvo iz gotovo 100 obližnjih kuća evakuisano.
Uzrok iskakanja vagona iz šina nije, zasad, utvrđen.
Prema sazananjima našeg portala tijelo Marka Trogrlića je pronađeno sinoć.
Ovu informaciju je za Bh-index portal potvrdio istražitelj MUP-a SBK. U kratkom telefonskom razgovoru kazao je da je tijelo Marka Trogrlića pronađeno, ali zbog daljneg toka istrage ne može otkrivati detalje.
Podsjetimo, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona (SBK) raspisalo je, po naredbi Kantonalnog tužioca u Travniku, potjernicu za Markom Trogrlićem (52) iz Kiseljaka zbog sumnje da je počinio dvostruko ubistvo.
Trogrlić je osumnjičen da je u petak, 26. jula, oko 16.00 sati u mjestu Ćubren kod Kiseljaka ubio Marka Marjanovića i njegovog rođak Slavka Marjanovića.
Temperature zraka u 08 sati: Bjelašnica 15 stupnjeva, Bugojno, Goražde i Ivan Sedlo 18, Sarajevo, Kupres i Livno 19, Bihać 20, Sanski Most, Tuzla i Zenica 21, Stolac 24, Gradačac i Čapljina 25, Mostar 27, Neum 28 stepeni.
Atmosferski pritisak je u Sarajevu iznosio 948 milibara, za 4 milibara je viši od normalnog i sporo raste.
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano i vruće. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura od 33 do 40 stepeni.
U Sarajevu sunčano vrijeme. Najviša dnevna temperatura oko 35 stepeni.
Sinoć u rudniku “Stara jama” u Zenici oko 21 sat dogodila se nesreća.
Jedan rudar je poginuo, a najmanje četvorica su zadobili teške povrede u rudarskoj nesreći koja se sinoć iza 21 sat dogodila u Staroj jami Rudnika mrkog uglja Zenica.
Kako je potvrdio tehnički direktor Munir Halilović do nesreće je došlo u komori Stare jame, a pretpostavlja se da je došlo do “španovanja”, odnosno oslobađanja pritiska i obrušavanja materijala na ekipu rudara.
Povrijeđeni rudari su prebačeni u Kantonalnu bolnicu u Zenici gdje im je ukazana pomoć.
Foto: Zenicablog
Očekuje se i dolazak rudarske inspekcije koja će utvrditi sve detalje oko nesreće. Više informacija o povrijeđenim rudarima i uzroku tragedije bit će poznato u toku dana.
Šminker poznatih i osnivač “Vanitymark” kozmetike, Brat Fridmen, podijelio je svoje savjete za upotrebu vodootporne šminke tijekom visokih temperatura.
Nemojte koristiti sapun
Upotrebljavajte sredstvo za čišćenje koje ne isušuje kožu. Koristite nešto što čisti kožu, ali je ne isušuje.
Obogatite svoju kremu
Ubacite kap aloe u svoju šminku i tako obogatite svoju toniranu hidrantnu kremu. Mješavina koju ste stvorili biti će rjeđa i dodati će samo nijansu boje, ali će osigurati dovoljnu pokrivenost. Savršeno za ljeto!
Dajte vašem ružu odmor
Ruž se najlakše razmaže na toplom vremenu. Još uvijek možete staviti svoj omiljeni sjaj za usne, ali će se i on sigurno razmazati.
Smočite i razblažite
Nanesite vašu omiljenu sjenu vlažnom četkicom. Kvašenjem će sjena postati kremasta i, nanešena na vaše kapke, trajati će duže nego puder.
Maramicom utapkajte višak masnoće
Višak masnoće utapkajte maramicom. Nemojte brisati znoj, jer će to samo pogoršati stanje, dok se tapkanjem šminka zadržava na svom mjestu.
Hiljade Visočana je večeras prisustvovalo iftaru na otvorenom koji je organizovan u centru grada, javio je dopisnik Bh-index portala.
Organizator ovog događaja je Općinski odbor SDA Visoko, koji su osim večerašnjeg iftara, u mjesecu ramazanu organizovali iftare u 21 mjesnoj zajednici ove općine.
Iftar je organizvan na otvorenom, u ulici Alije Izetbegovića, na prostoru od zgrade Općine Visoko do zgrade Pošte.
Građani su uživali u kafi iz Vispakove džinovske džezve koja je prije devet godina ušla u Ginisovu knjigu rekorda kao najveća na svijetu.
Foto: Anel J.
Povodom ovog događaja upriličen je i prigodan ramazanski program uz Armina Muzaferiju, hor Omladinskog kruga Medžlisa IZ Visoko i vokalno-instrumentalni sastav “San”.
Nakon iftara prisutnim građanima se obratila općinska načelnica Amra Babić, koja se nada da će ovakvi događaji postati tradicija ovog grada.
Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak d.d. Visoko zabilježila je stopostotno povećanje realizacije mljevene kafe u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2010. godine kada je AS GROUP iz Tešnja preuzeo ovu kompaniju
U julu ove godine ostvarena je i rekordna realizacija “Zlatne džezve” u historiji ove kompanije.
Ovo je rezultat pojačane prodaje na domaćem tržištu, ali i povećanja potražnje na inozemnim tržištima, kao i snažnijih marketinških aktivnosti i napora usredsređenih na stratešku komunikaciju, naveli su u današnjem saopćenju iz Vispaka.
Vispakova “Zlatna džezva” ima tradiciju dugu 41. godinu i među najpoznatijim je bosanskohercegovačkim brendovima.
Zaštitni je znak za kvalitet i ukus prave bosanske kafe na četiri kontinenta.
Nakon Bosne i Hercegovine, “Zlatna džezva” se najviše pije u SAD-u, Hrvatskoj i Švedskoj.
“Zlatna džezva” izvozi se i u Saudijsku Arabiju i zemlje Arapskog zaljeva, Kosovo, Austriju, Sloveniju, Australiju, Crnu Goru, potom u Kanadu, Italiju, Nizozemsku, Srbiju, Tursku, Njemačku, Makedoniju, Švicarsku, Veliku Britaniju, Češku, a uskoro će se izvoziti i u Albaniju.
Nedavno je obilježeno devet godina postojanja svojevrsnog zaštitnog znaka “Zlatne džezve”, sada već planetarno poznate Vispakove najveće džezve na svijetu.
Do sada je iz jedne od najvećih atrakcija Guinnessove knjige rekorda, pravu bosansku kafu probalo oko tri miliona ljudi u Bosni i Hercegovini, Turskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Kini i drugim zemljama.
Najveća džezva na svijetu uskoro će se naći prvi put na turneji u Makedoniji, a potom ponovno ”gostuje” u Hrvatskoj i Njemačkoj.
Čekanja su i na graničnom prijelazu Bajakovo-Batrovci, gdje se na ulazu iz Hrvatske u Srbiju čeka sat vremena, a na izlazu iz Srbije oko pola sata.
Skoro isto vrijedi i za maslinovo ulje koje ima fantastičan učinak na kožu, vlaži je i čini elastičnom, no neće vas zaštititi od ultraljubičastih zraka. Vrlo često može uzrokovati opekline, koje učestalim ponavljanjem izazivaju trajna oštećenja na našoj koži poput hiper-pigmentacije, solarne keratoze ili raka kože.
Takođe, u bankama su dužni najmanje jednom godišnje preispitati politiku naknada i ocijeniti usklađenost provođenja politike naknada.
U petak, 9. augusta, u 10.00 sati je posjeta šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu gdje će delegacije zajednički obići mezarja i proučiti Fatihu, Jasin i dovu. Jasin će proučiti imami Medžlisa IZ-a Sarajevo.
Nakon Bosne i Hercegovine, “Zlatna džezva” se najviše pije u SAD-u, Hrvatskoj i Švedskoj.