Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine se žalilo jer se, kako tvrdi, Općina Neum upisala kao vlasnik bh. otoka Veliki Školj i Mali Školj iako su ti otoci državna imovina, piše Oslobođenje.
– Kako se radi o državnoj imovini, Pravobranilaštvo BiH podnijelo je žalbu Kantonalnom sudu u Mostaru protiv rješenja Općinskog suda u Čapljini, sa prijedlogom da Sud rješenje u cijelosti poništi. Pravobranilaštvo BiH još nije primilo odluku po žalbi od Kantonalnog suda u Mostaru, rekli su iz Pravobranilaštva BiH.
Mostarski Sud smo pitali da li je odluka donesena, no njima je teško ustanoviti za koji to predmet pitamo, s obzirom na to, kako kažu, “da bi smo vam odgovorili na upit, potreban nam je broj predmeta, jer kada su u pitanju tužbe u kojima je tužitelj ili tuženi javna ustanova, općine, državne institucije i slično, nemoguće je izvršiti pretragu po CMS sustavu. Otvore se svi predmeti ikad zavedeni u sudovima u kojima su te institucije bile stranka u postupku, a kako ovaj sud ima tisuće i tisuće takvih predmeta, nemoguće je ustanoviti na koji se predmet vaš upit odnosi”.
A kada je Općina Neum na sebe upisala i dio morske obale, Dragan Jurković, načelnik jedine lokalne zajednice na moru (HDZBiH), za naš list je kazao da se bespotrebno podigla hajka.
RS je u fokusu, a nezasita politika u FBiH radi skoro identične stvari sa državnom imovinom, upozoravao je Čengić
– Ako je vlasništvo Općine Neum, pa Općina Neum je dio države BiH i ne znam gdje je tu problem. Zakon o vodama FBiH, u članu 3, kaže da su vode opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom BiH, Federacije BiH, županije, grada i općine, tako da ne vidim gdje je tu problem. Očito se politički poeni skupljaju na tom dijelu. Mislim da je Općina Neum jako dobro koristila zemljište koje se kao takvo ne može prometovati. To je sve politička igra, naveo je.
Bivši pravobranilac BiH Ismet Velić nam kaže da slučajeva ataka na državnu imovinu, pokušaja uzurpacije državne imovine, pa i prisvajanja, ima na prostoru cijele države.
– Ono što imamo u RS-u je direktniji način prisvajanja svega onog što spada u kategoriju državne imovine, pa u tom smislu ima i donošenja određenih propisa i zakona. To nije u skladu sa Ustavom, zbog čega je i Ustavni sud BiH vodio postupke, a zauzeti su i jasni stavovi u pogledu nadležnosti državnih institucija i potrebe regulisanja ovog pitanja odgovarajućim propisima, odnosno zakonom o državnoj imovini. Slučajeva prisvajanja imovine, možda ne na način donošenja zakona, ali sličnih imamo i u Federaciji BiH, govori Velić.
A na to da se Općina Neum upisala kao vlasnik otoka, Velić kaže da su stavovi, propisi i pravila – jasni.
– Pomorska dobra i sve ono što je vezano za pomorska dobra spada u kategoriju općih dobara. Opća, javna dobra ulaze u kategoriju državne imovine u širem smislu. Nije bilo nikakvog osnova niti zakonske pravne mogućnosti da se vrši upis u korist Općine Neum. Javna dobra, ustvari, ne bi ni mogla biti predmetom vlasništva. Dakle, ne bi moglo biti upisano pravo vlasništva niti bi mogao biti vršen bilo kakav promet i bez obzira na Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji to isključuje. Činjenica je, dakle, da i sama priroda ovih dobara, općih dobara, javnih dobara, ne ostavlja prostor i mogućnost da se ovakva vrsta prometa ili promjene određenog upisa prava vlasništva vrši, jasan je Velić.